Na sjednici Savjeta ministara BiH koja je zakazana 5. maja kao jedna od tačaka dnevnog reda naći će se Prijedlog odluke o odobravanju dodatnog zapošljavanja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Ovaj organ tražio je zapošljavanje šest izvršilaca za obavljanje poslova i zadataka u Predsjedništvu BiH i to dva šefa samostalnih unutrašnjih organizacionih jedinica u Sekretarijatu Predsjedništva BiH, jednog stručnog savjetnika za informatiku u Službi za opšte poslove, jednog višeg stručnog saradnika za medije u Službi za odnose s javnošću, jednog stručnog saradnika za poslove prevođenja u Službi za protokol i ceremonijal i jednog referenta specijalistu za administrativno-tehničke poslove u Sekretarijatu Predsjedništva BiH, piše Klix.ba.
Iznos potrebnih sredstava za dodatno zapošljavanje šest izvršilaca na godišnjem nivou je 191.729 KM, a ova sredstva osiguraće se izmjenom strukture rashoda odobrenog budžeta. Predsjedništvo BiH je i ovu odluku odobrilo povećanim obimom posla.
"Naime, u prethodnom periodu, usljed intenzivnih aktivnosti članova Predsjedništva u skladu s njihovom ustavnom funkcijom i nadležnošću, došlo je do znatnog povećanja obima rada, a sistematizovana radna mjesta u kabinetima članova Predsjedništva ne mogu biti popunjena, što uzrokuje znatne probleme u funkcionisanju. Trenutni broj zaposlenih ne omogućava nesmetano i efikasno obavljanje Ustavom definisanih nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu navedeno, potrebno je odobriti dodatno zapošljavanje šest izvršilaca da bi se prevladao dio nastalih teškoća i stvorili uslovi za bolje funkcionisanje Predsjedništva BiH", navodi se u obrazloženju.
Ovaj organ u decembru prošle godineidentičnim obrazloženjemopravdao je i zahtjev za zapošljavanje sedam izvršilaca za obavljanje poslova i zadataka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, i to: tri savjetnika članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tri saradnika u kabinetima članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i jedan namještenik u kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iznos potrebnih sredstava za zapošljavanje sedam izvršilaca iznosio je 280.500,00 KM.
Podsjećanja radi, administrativni aparat u BiH nosi epitet najvećeg u Evropi, a izvjesno je da iz godine u godinu ne dolazi do smanjenja broja zaposlenih u državnim institucijama. Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja da raste.
Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset kantonalnih vlada od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.
