Ustavni sud BiH odbacio je danas kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti zakona i ostalih opštih pravnih akata koje je Parlament FBiH usvojio od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014.
Ustavni sud BiH zaključio je da su osporeni zakoni doneseni u skladu sa odredbama Ustava BiH, kao i Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije.
Ustavni sud BiH smatra da nisu postojale bilo kakve ustavne, niti zakonske prepreke da osporeni zakoni budu usvojeni u Domu naroda Parlamenta FBiH, kao i da je delegatima Kluba srpskog naroda bilo omogućeno da pokrenu mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u okviru postojećeg broja delegata iz reda srpskog naroda.
Ovaj sud zaključio je da Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućena ravnopravnost u uživanju političkih prava, kao i da u Domu naroda Parlamenta FBiH nije dat privilegovan položaj nijednom od konstitutivnih naroda, a ni ostalima, odnosno da ne postoji sistem koji rezerviše sve javne položaje samo za pripadnike određenih grupa.
Ustavni sud BiH navodi da u FBiH ne postoji ustavni, ni zakonski mehanizam koji bi garantovao popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH brojem delegata iz svakog konstitutivnog naroda i "ostalih" određenim Ustavom FBiH, te da upravo to ostavlja mogućnost da ne bude izabran utvrđeni broj delegata iz bilo kojeg konstitutivnog naroda i "ostalih".
U saopštenju Ustavnog suda BiH navodi se da nijednom od konstitutivnih naroda nije dat privilegovan položaj, odnosno da ne postoji "sistem koji rezerviše sve javne položaje samo za pripadnike određenih grupa", te da nije onemogućena jednakost u uživanju političkih prava.
Ustavni sud BiH naglašava da to, u svakom slučaju, ne oslobađa nadležne vlasti potrebe da pronađu mehanizam koji će obezbijediti konstituisanje Doma naroda Parlamenta FBiH u punom sastavu.
U saopštenju se podsjeća da je 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo 29. septembra prošle godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu usaglašenosti "svih zakona i ostalih opštih pravnih akata usvojenih od Parlamenta FBiH od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine" sa Ustavom BiH.
Podnosioci zahtjeva zatražili su donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje tih zakona i ostalih opštih pravnih akata, kao i da se zabrani rad Doma naroda Parlamenta FBiH sve dok se u njemu ne ostvari konstitutivnost Srba u punom kapacitetu, a sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu.
Podnosioci zahtjeva, između ostalog, smatraju da osporeni zakoni i drugi opšti akti usvojeni u Domu naroda Parlamenta FBiH nakon izbora 2014. godine nisu u skladu sa Ustavom BiH zato što, nakon izbora održanih 2014. godine, Dom naroda Parlamenta FBiH, prema apelantovim navodima, nije konstituisan onako kako to propisuje Ustav FBiH.
Naime, umjesto 17 delegata iz srpskog naroda, kako je to propisano Ustavom FBiH, trenutno Klub delegata srpskog naroda u federalnom Domu naroda čini 13 delegata, odnosno, četiri delegatska mjesta u Klubu srpskog naroda nisu popunjena.
Podnosioci zahtjeva, takođe, navode da zbog nepopunjenosti Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH u punom kapacitetu, delegati iz reda srpskog naroda nisu u mogućnosti da pokrenu mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Podnosioci zahtjeva, osim citirane alineje Preambule Ustava, ne ukazuju eksplicitno na odredbe Ustava BiH za koje smatraju da su povrijeđene, navodi se u saopštenju Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH je na današnjoj, prvoj plenarnoj sjednici u ovoj godini, odbacio kao nedopušten zahtjev Mladena Bosića, u svojstvu predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, za ocjenu ustavnosti odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, zbog nenadležnosti ovog suda za odlučivanje.
Prije prelaska na razmatranje dnevnog reda, svečanu izjavu pred Ustavnim sudom BiH dao je sudija Đovani Graso iz Italije kojeg je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava imanovao za sudiju u Ustavnom sudu BiH nakon što je sudiji Konstanci Grejv (Constance Grewe), zbog navršenih 70 godina, prestala sudijska funkcija u Ustavnom sudu.
VIŠKOVIĆ: USTAVNI SUD BiH ŠTITIO PRAVNI SISTEM FBiH
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković smatra da je Ustavni sud BiH više vodio računa da zaštiti pravni sistem Federacije BiH, nego o zahtjevu koji je podnijelo 30 poslanika Skupštine Srpske za ocjenu ustavnosti zakona i ostalih opštih pravnih akata koje je Parlament FBiH usvojio od konstituisanja poslije izbora 2014. godine.
"Bilo je očekivano da bude odbačen naš zahtjev. Ustavni sud BiH vjerovatno je ocijenio da bi, ukoliko bi bila prihvaćena apelacija poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, nastao pravni haos u FBiH, a samim tim bi i izbor federalne Vlade bio nelegalan, kao i sve što su radili u protekle tri godine", rekao je Višković Srni.
STEVANDIĆ: USTAVNI SUD BiH PROTIV INTERESA SRPSKOG NARODA
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić tvrdi da je Ustavni sud BiH usmjeren isključivo protiv interesa srpskog naroda, što je potvrđeno odbacivanjem zahtjeva 30 poslanika Narodne skupštine Srpske za ocjenu ustavnosti zakona i opštih pravnih akata koje je Parlament Federacije BiH usvojio od konstituisanja poslije izbora 2014. godine.
"Ovaj sud boluje od hronične srbofobije. Prema tome, sve što je srpskom narodu zabranjeno, drugima je dopušteno", rekao je Stevandić Srni.
Nema suda, kaže Stevandić, koji na takav način promoviše nejednakost.