Zvaničnici Republike Srpske, brojne delegacije i predstavnici organizacija proisteklih iz posljednjeg odbrambeno otadžbinskog rata položili su danas vijence na Centralno spomen-obilježje na Mrakovici povodom 75 godina od Bitke na Kozari.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da Srbi ne bi bili ubijani po Kozari, Jasenovcu i drugim logorima u BiH i Hrvatskoj da je Srpska postojala za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Dodik je na obilježavanju 75 godina od Bitke na Kozari istakao da je Kozara sinonim antifašističke borbe, te da su njemački okupatori i ustaše htjeli da pobiju, protjeraju i pokrste Srbe, što je viđeno na mnogim područjima.
On je naglasio da komunistički režim nije smatrao za shodno da adekvatno obilježi mjesta srpskog stradanja, kao i da je Sarajevo u bivšoj Jugoslaviji zapostavilo kozarački kraj poznat po partizanskoj borbi. Dodik je napomenuo da se juče u Jadovnu uvjerio u stradanje 37.000 Srba 1941. godine na tom području, što komunistički režim nije adekvatno obilježio, te je najavio da će tražiti da Hrvatska omogući slobodno obilježavanje stradanja.
"Za Jugoslaviju smo vjerovali da je i srpska država, ali je ona bila i velika zabluda našeg naroda koji se borio za svoju i slobodu svih drugih naroda. Drugi narodi su napustili Jugoslaviju, a Srbe proglasili lošim momcima", rekao je Dodik u obraćanju okupljenima.
On je ukazao na važnost da se Srbi okupljaju i govore da su ubijani i protjerivani, ali da sad ne smiju dozvoliti da im bude oduzeta sloboda.
"Naš duh nije nestao, nismo odustali od slobode, a Republika Srpska je jedini okvir da slobodno živimo. Borba za Republiku Srpsku je borba za slobodu. Danas Srbi imaju dvije države, Srbiju i Republiku Srpsku. Ne želimo da ugrožavamo slobode drugih i želimo da ove dvije srpske države krenu ka budućnosti, da se ne okreću prema prošlosti", istakao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska ima namjeru da živi u decenijama koje dolaze.
"Možda nije savršena ali nema bolje od nje. Iako su je osporavali, otimali nadležnosti, zatvarali pristup finansijama, Republika Srpska ima granice, institucije i ne odustaje od slobode koju ima", naglasio je Dodik.
Dodik je rekao da lider SDA Bakir Izetbegović prijeti ratom.
"Ko je Bakir da prijeti ratom? Zar misli da će Oružane snage BiH napasti Republiku Srpsku? Tamo su Srbi, zar će oni napasti!? To je prazna priča", istakao je Dodik.
On je poručio da će onaj koji poštuje Republiku Srpsku biti poštovan, a da će onaj koji želi da je okalja i on biti okaljan.
"Neka drugi žive kako hoće, ali tražimo da se poštuje Republika Srpska", dodao je Dodik.
Predsjednik Srpske je napomenuo da oni koji sjede u foteljama u Sarajevu i ugrožavaju Republiku Srpsku nisu trajni već će otići, a doći će oni koji će je odbraniti.
"Republika Srpska ima snagu i od našeg karaktera zavisi kako ćemo živjeti. Uspjeh Srpske je u tome da ne gradi BiH u koju je ugurana, to je bila prevara međunarodnog faktora koji je ukidao nadležnosti Republike Srpske", dodao je Dodik.
On je ponovio da Republika Srpska nema ništa od institucija BiH, koja je neodrživa i mora da se vrati u dejtonske nadležnosti, te da su Srbi ovdje svoji na svome i da nemaju namjeru da odu.
Dodik je poručio da se u svojoj borbi za Republiku Srpsku ne plaši "međunarodnih autoriteta, među kojima je i visoki predstavnik".
Predsjednik Republike Srpske je napomenuo da je ljubav prema Srbiji trajna i da je ona garant stabilnosti u regionu.
"Mi u Srbiji vidimo siguran oslonac i utočište", rekao je Dodik i napomenuo da je i aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da nema "Oluja" o kojima će Srbija da ćuti.
STRADALO 10.000 BORACA I 40.000 CIVILA
Vijence su danas položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, delegacija Vlade Srpske na čelu sa predsjednikom Željkom Cvijanović, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, ambasada Srbije i Rusije u BiH, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari.
Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, te Misije OEBS-a u BiH.
Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.
Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila.
Ova bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem. Istoričari su prikupili podatke o 33.398 pobijenih boraca i civila, dok sudbina mnogih do danas nije poznata.