Direktor OBA-e Osman Mehmedagić i donedavni predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso kršili su zakon jer te institucije nijednu osobu iz Republike Srpske koje su prisluškivane nisu obavijestile da su bile pod tim mjerama.
Građanin BiH koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, biti obaviješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana poslije okončanja tog postupka - piše u članu 77 Zakona o OBA, piše Glas Srpske.
List navodi da je kršenje zakona isplivalo na površinu u posljednjem takvom slučaju kada je praćen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji o tome nije bio obaviješten u propisanom roiku.
Dodik je bio prisluškivan od 11. februara do 13. maja 2016. godine u vezi sa predmetom "Pavlović banka" nakon čega je obustavljena istraga protiv njega, a za prisluškivanje Dodika javnost je saznala tek prije nekoliko dana kada ga je o posebnim istražnim radnjama obavijestio Sud BiH.
Goran Bubić iz Dodikovog advokatskog tima kaže da je Sud BiH obavijestio predsjednika Srpske o prisluškivanju tek 15 mjeseci poslije okončanja primjene tih mjera iako zakon nalaže da to bude učinjeno odmah, bez odgađanja.
"Neko mora da objasni zašto je Dodik prisluškivan"
Advokatski tim predsjednika Srpske podnio je Sudu BiH zahtjev za ispitivanje zakonitosti naredbe o određivanju posebne istražne radnje, kao i disciplinsku prijavu Visokom sudskom i tužilčkom savjetu (VSTS) BiH protiv tužioca Tužilaštva BiH koji je podnio prijedlog za određivanje mjera nadzora i zahtjev da Dodik ne bude obaviješten o preduzetim mjerama.
"Osim roka, u prijavi je istaknut i sukob načela, jer je prisluškivan predsjednik koji raspolaže povjerljivim infomacijama različitog tipa koje mogu biti razmjenjivane i sredstvima koja su nadzirana. Pošto u prisluškivanju učestvuje više ljudi, postoji mogućnost da su treća lica došla u posjed, recimo, antiterorističkih mjera. Tako je prisluškivanjem ugrožena nacionalna bezbjednost, što može biti puno značajnije od nekog krivičnog postupka", istakao je Bubić.
On je dodao da je očigledno riječ o političkoj istrazi, jer je predmet "Pavlović banka" iz 2007. godine kada je tužilac insinuirao da nema nijednog ugovora o kreditu, nakon čega je priložen original ugovora, a potom skoro deset godina poslije je odobreno prisluškivanje kojim se ne može ništa postići.
