Potrošači plina zbunjeni su novim Zakonom o akcizama koji propisuje da plin koji se koristi u domaćinstvima ne podliježe ovom zakonu, ali i činjenicom da na pumpama moraju dati lične podatke kao dokaz da plin kupuju za ovu namjenu.
Dodatnu komplikaciju ovaj Zakon napravio je kod samog uvoza propan-butana, koji od uvoznika traži izjavu u koju svrhu će se gas prodavati, kako bi se moglo kontrolisati koliko plina je prodato u koju svrhu, što je dovelo do toga da su pumpadžije primorane tražiti lične podatke kupaca.
Od toga, kako se uvoznik izjasni u koju svrhu će prodavati plin, zavisi da li će morati platiti putarinu od 0,40 KM ili ne. Naime, ukoliko se plin prodaje za pogon motornih vozila onda uvoznik mora platiti carinu i putarinu na količinu plina koju uvozi. U slučaju da će plin prodati za upotrebu u domaćinstvima ili bilo koju drugu, osim za motorna vozila, iste naknade je oslobođen.
Problem se stvara kada uvoznik nije siguran u koju svrhu će se prodavati gas koji uvozi pa će u slučaju da se izjasni tako, ipak morati platiti navedene dadžbine.
Sve to dovodi do mogućnosti brojnih malverzacija u kojem će, kako se čini najviše ispaštati krajnji potrošači.
U Upravi za indirektno navode kako su zbog kratkog roka za primjenu Zakona o akcizama, koji je stupio na snagu 1. februara, morali donijeti izmjene i dopune pravilinika o primjeni Zakona o akzicama kako bi sve to moglo početi funkcionisati.
„Mi smo ispred UIO BiH uradili sve što smo mogli, jer smo i mi dobili taj zakon takav, kakav je usvojen, na primjenu. Da bi se mogao primjenjivati morali smo napraviti izmjene i dopune pravilinika o primjeni Zakona o akcizama koji propisuje da plin za domaćinstva ne podliježe ovom zakonu, a plin za pogon motornih vozila da. Zbog postojanja samo jednog tarifnog broja kod uvoza plina, morali smo izmijeniti uputstvo o popunjavanju carinske prijave gdje je dodata i izjava koju uvoznik mora ispuniti u smislu krajnje namjene tog plina“, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
To uputstvo podrazumijeva da se uvoznik izjasni u koju svrhu će se plin koristiti.
„Ukoliko uvoznik izjavljuje da se radi o plinu koji će biti korišten kao pogon za motorna vozila, tada se prilikom uvoza obračunava carina na tu količinu plina koji se uvozi za te svrhe. S druge strane, ako uvoznik prilikom deklarisanja navede da se radi o plinu koji će se koristiti u smislu prodaje domaćinstvima, ili bilo kojoj drugoj svrhi osim za pogon motornih vozila, tada se ne obračunavaju dadžbine u smislu te putarine. Od te izjave uvoznika dalje ovisi sudbina obračuna i plaćanja uvoznih dadžbina“, rekao je Kovačević za Mondo.
Sve to ne bi bilo sporno da pumpadžije nisu dobile instrukcije o vođenju evidencije o prodaji plina za domaćinstvo u kojima su traženi lični podaci krajnjeg potrošača, što se protivi Zakonu o zaštiti ličnih podataka. Iako u Upravi za indirektno oporezivanje kažu da to nisu tražili, u Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde suprotno.
„Mi smo dobili obrazac evidencije od poreskih obveznika koja je dostavljena i kao takva pretvorena u obavezu da oni to popunjavaju, a u toj evideneciji se traži i JMBG. Mi smo uputili dopis prošle sedmice prema UIO BiH, da se izjasne na osnovu čega se traži prikupljanje ovih podataka, a između ostalog i JMBG. Uvidom u ove zakone koje tretiraju ovu oblast, nijedan zakon ne propisuje prikupljanje JMBG, a Zakon o JMBG propisuje jasno, da se on može obrađivati samo ako je to propisano drugim zakonom, znači ne može se tražiti podzakonskim aktom, što je u ovom slučaju najvjerovatnije“, rekao je za naš portal direktor ove Agencije Petar Kovačević i dodao da će čekati da se Uprava izjasni ovom slučaju.
Iz UIO BiH tvrde da jesu dali prijedlog za evidenciju ali da on ne sadrži te podatke.
„JMBG je Zakonom o zaštiti ličnih podataka zaštićen i niko iz Uprave za indirektno oporezivanje nije rekao da pumpe moraju uzimati takve podatke koji su zaštićeni, niti su takve upute dobili od nas, niti od inspekcijskih organa koji će vršiti kontrole. Na našoj stranici imamo uputstvo gdje je sve do u detalja objašnjeno, čak postoji i ta evidencija gdje je preporučeno da je pumpe vode, a tu se vidi da takvih podataka nema. Onaj ko to traži krši zakon“, rekao je Ratko Kovačević iz UIO BiH.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da sad ispaštaju i poreski obveznici i građani i da je ovakvo ponašanje svojstveno za UIO BiH. Djelovaće, kako kažu, čim dobiju odgovor.
„Prodavci bi u ovom slučaju trebali predočiti kupcima kojim zakonom je to propisano traženje ovih podataka, a na to bi trebao da odgovori UIO, odnosno Upravni odbor - na osnovu čega su poreskim obveznicima to nametnuli. Sad ispaštaju i poreski obveznici i građani“, tvrdi Petar Kovačević.
Mi sigurno znamo da je tu napravljen kriminal, da će tu biti pretakanje iz boca u automobile. To je još jedna loša strana ovih akciza i znamo da se to vrlo teško može kontrolisati. Već neke grupe rade na tim uređajima za prepumpavanje iz boce u rezervoare, kaže Nenad Luburić.
Ono što su građani osjetili je udar po džepu i za plin koji koriste u domaćinstvima, jer je dosta prodavaca uz povećanje cijene auto-gasa povećalo cijene gasa za domaćinstva. Iz UIO kažu da je to stvar poslovne politike prodavača.
„Poskupljenje plina za domaćinstvo je stvar poslovne politike firme koja se bavi prodajom, mi smo zbog toga i uveli ovu izjavu prilikom uvoza, gdje se uvoznik deklariše u koju svrhu će prodavati plin. Oni koji ne znaju namjenu platiće putarinu ali će onda taj trošak vjerovatno ukalkulisati u cijenu prilikom dalje prodaje“, kaže Ratko Kovačević i dodaje da će nakon određenog vremena i analiza, a ukoliko bude problema, inicirati eventualne izmjene Zakona o akcizama.
Darko Savić, direktor Auto Sina d.o.o. koji prodaje i auto i gas za domaćinstva, kaže kako je vođenje evidencije koju traži Uprava za indirektno oporezivanje besmislica.
„Što se tiče gasa za domaćinstvo smatramo da nema potrebe da se vode evidencione liste, a pogotovo da se traži ime i prezime kupca i njegovi lični podaci. Prvo, to nije dozvoljeno Zakonom o zaštiti ličnih podataka u BiH. Drugo, gas za domaćinstvo spada u grupu robe široke potrošnje za koju nema potrebe neka kontrola kao za na primjer lijekove, hemikalije i ostalo. Besmisleno je da vodimo evidenciju kome smo prodali bocu plina“, naglasio je Savić.
Sa njim je saglasan i Nenad Luburić, vlasnik Ideal Petrola, koji ističe da je ovim Zakonom o akcizama stvoren ogroman prostor za malverzacije.
"Mi sigurno znamo da je tu napravljen kriminal, da će tu biti pretakanje iz boca u automobile. To je još jedna loša strana ovih akciza i znamo da se to vrlo teško može kontrolisati. Već neke grupe rade na tim uređajima za prepumpavanje iz boce u rezervoare. Isto kao i lož ulje koje se prodaje iza pumpe na nekim "pištoljima". Tako će biti i sa plinom", ističe Luburić i dodaje da je to dio kriminala koji će se pojavljivati kod nas.
Evo kako izgleda lista za evidenciju Uprave za indirektno oporezivanje BiH koju moraju popunjavati distributeri.
