Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić rekao je Srni da je od ukupnog broja registrovanih migranata, oko 60 odsto njih već izašlo iz BiH preko granice sa Hrvatskom.
U BiH je do danas ušlo 9.730 ilegalnih migranata, od kojih je 7.958 izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a nije odobren nijedan od oko 700 podnesenih zahtjeva za azil, izjavio je Ujić.
On je istakao da je riječ o malom broju izbjeglih i raseljenih lica, odnosno lica ranjive kategorije, između 17 i 20 odsto, te da su ostali, više od 75 odsto, ekonomski migranti.
Oko 90 odsto lica su muškarci između 18 i 35 godina.
Prema njegovim riječima, najviše je registrovano državljana Pakistana 3.200, a riječ je o ilegalnim migrantima koji nisu izbjeglice, te državljana Sirije 1.590 koji su izbjegla i raseljena lica.
"Posljednjih mjeseci imamo problem sa Irancima kojih je u BiH ušlo oko 1.200, nakon što je Srbija za ovu državu uvela bezvizni režim. Sedmično postoji pet letova na relaciji Teheran-Beograd i oni zloupotrebljavaju taj režim, bacaju dokumenta i pokušavaju ilegalno ući u BiH i nastaviti put ka Evropi", napomenuo je Ujić.
On je ukazao da je najveći pritisak na rijeci Drini, odnosno na području između Janje /BiH/ i Banje Koviljače /Srbija/, gdje najviše migranata ulazi u noćnim satima, prebacuju se preko rijeke i nastavljaju put ka Unsko-sanskom kantonu, gdje se nalazi blizu 4.000 migranata.
"LJudi pokušavaju i dalje da se domognu EU i najveći pritisak je na Unsko-sanski kanton, dok je u Kantonu Sarajevo smanjen pritisak. U azilantskom centru u Delijašu, a uskoro i u kasarni ` Ušivak` u Sarajevskom kantonu ima dovoljno smještajnih kapaciteta za migrante", naglasio je Ujić.
Iz Gradiške krenuli u EU, stigli u Prnjavor!
Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima uradila je ono što joj je zakonska obaveza i registrovala ove migrante, uzela otiske i obavila intervjue sa njima.
"Služba je registrovala sve migrante, od kojih 99 odsto nema nikakvih dokumenata jer ih uništavaju pri ulasku u BiH", istakao je Ujić.
On je rekao da je, osim humanitarnog, najbitniji bezbjednosni aspekt, zbog čega se i uzimaju biometrijski podaci koji se dijele sa svim bezbjednosnim agencijama na nivou BiH, a i šire s ciljem da se zaštite građani BiH.
"Sigurno ima i ilegalnih migranata koji dolaze sa ratnih područja, zbog čega uvijek postoji bezbjednosni rizik njihovog boravka u BiH. Bilo je i narušavanja javnog reda i mira, a sukobljavaju se grupe migranta između sebe, kao što su grupe iz Pakistana i Avganistana", naveo je Ujić.
Masovna tuča migranata u Velikoj Kladuši
Prema njegovim riječima, sve relevantne institucije u BiH zauzele su stav da se jača granica, za šta je potrebno mnogo ljudskih i materijalno-tehničkih, ali i finansijskih sredstava jer BiH niti ima smještajnih kapaciteta, niti finansijske moći da primi te ljude.
"BiH treba brzi protok ljudi ka EU, ali ne treba da pravi smještajne kapacitete, niti je zbog finansijskih razloga sposobna da to uradi. Mi ne možemo biti baza za migrante, niti oni mogu da ostanu na našoj teritoriji", rekao je Ujić i naveo da Služba nema operativne podatake da će se povećavati pritisak migrantskog talasa u BiH.