Bivši predsjednik Republike Srpske i haški osuđenik Radovan Karadžić htio je, prema tvrdnji američkog diplomate Vilijama Stojbnera, da se preda još 1996. godine, ali nije jer se plašio da će ga Slobodan Milošević ubiti.
Svoje svjedočenje američki diplomata je iznio u obimnom autorskom članku za američki portal "Lima Čarli Njuz" ( Lima Charlie News).
Stojbner, koji je od 1992. do 1995. godine bio u BiH kao predstavnik OEBS, sa Karadžićem se sretao više puta, a posljednji put u maju 1996. godine.
Tada je Stojbner podnio ostavku na funkciju u OEBS-u, zbog, kako kaže, izborne prevare u BiH koju je izvršila Klintonova administracija.
U svojim prisjećanjima na susrete sa Karadžićem, američki diplomata je naveo da je "Karadžić od prvog susreta bio srdačan i naizgled iskren".
"Trebalo je podsjetiti se razmjera zla u koje je ratni predsjednik Republike Srpske bio intimno umiješan kako vam ne bi bio dopadljiv", piše Stojbner.
Karadžić je bio, prema Stojbneru, sušta suprotnost Miloševiću, koji je bio "patološki lažljivac i lažnjak" i Tuđmanu, koji je bio "svađalački nastrojen i neotesan".
Tokom njihovog posljednjeg razgovora u maju 1996, bivši predsjednik RS bio je, kako tvrdi Stojbner, ozbiljno zainteresovan da se preda NATO i ode u Hag, gdje bi pred sudom odbranio sebe i svoj narod.
Stojbner ističe da je Karadžiću i zatvorska ćelija bila draža nego da bude ubijen.
"Međutim, postojala je jedna velika prepreka takvom ishodu", piše Stojbner.
Karadžić je, kako tvrdi američki diplomata, znao previše "o umiješanosti Miloševića i JNA u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti".
"Zato bi moglo da se dogodi da ga, prije nego što se preda, jedan ili više njegovih tjelohranitelja koje su potajno ubacili njegovi srpski neprijatelji, ubije i to pripiše NATO-u", navodi u svom svjedočenju Stojbner.
Stojbner je, kako dalje navodi, bio uključen u plan o predaji Karadzića, ali da za tako nešto Amerikanci nisu htjeli ni da čuju prije izbora.
Klintonova administracija htjela je da, po svaku cijenu, sačuva iluziju mira i stabilnosti u BiH, kako bi uvjerila glasače da se američki vojnici vraćaju kući, naveo je u autorskom članku Stojbner.
Karadžić je 20. marta pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.