Izvjestaj Vlade Republike Srpske o Kancelariji visokog predstavnika.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Izvještaj Vlade RS: OHR-u je vrijeme da ode

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) treba da se odrekne nelegalnih "bonskih ovlašćenja" i zatvori svoja vrata, poručuje se u 22. Izvještaju Vlade Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

Željka Cvijanović Vlada RS Anton Kasipović Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

U Izvještaju se ističe da samoprisvojena ovlašćenja visokog predstavnika idu mnogo dalje od stvarnih dejtonskih ovlašćenja, te ukazuje na nezakonitost tzv. "bonskih ovlašćenja" koja visokom predstavniku, kako on to tvrdi, daju pravo da nameće zakone i kažnjava pojedince na osnovu obične odluke.

U ovom dokumentu se podsjeća da je i predsjedavajući OEBS-a i bivši visoki predstavnik Miroslav Lajčak nedavno izjavio da je prošlo vrijeme kada je odluke donosila međunarodna zajednica umjesto političara u BiH, da cilj nije produžavati međunarodni protektorat, nego pomoći BiH da postane potpuno nezavisna, te da međunarodna zajednica u BiH treba da savjetuje i posreduje, a ne da donosi odluke.

Možda će vas zanimati

Takođe, podsjeća se i da je bivši visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič u maju rekao da je "OHR poratna institucija" i da je vrijeme "bonskih ovlašćenja" prošlo.

"I EU je u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo priznala da dalji rad visokog predstavnika sa samoprisvojenim pravom da upražnjava tzv. 'bonska ovlašćenja' sputava napredak BiH na putu evropskih integracija... U Mišljenju Evropske komisije kaže se da je 'tako intenzivan međunarodni nadzor, u načelu, nespojiv sa suverenitetom BiH, pa stoga i sa članstvom u EU", ističe su 22. Izvještaju Vlade Republike Srpske.

U dokumentu se naglašava da Dejtonski sporazum, kao jedini izvor zakonitih ovlašćenja visokog predstavnika, nije dao visokom predstavniku takvu diktatorsku moć.

"Ni Savjet za sprovođenje mira, ni Savjet bezbjednosti UN nisu dali visokom predstavniku zakonsko ovlašćenje izvan mandata iz Dejtonskog sporazuma", konstatuje se u Izvještaju.

U tekstu se ukazuje na Aneks 10 Dejtonskog sporazuma koji striktno definiše ograničen mandat na osnovu kog visoki predstavnik ima ovlašćenje da "prati", "održava tijesan kontakt sa stranama", "pomaže", "učestvuje na sastancima" i "izvještava", i on ni u kom slučaju ne uključuje ni naznaku ovlašćenja da donosi odluke koje su obavezujuće po vlade i građane BiH.

"Štaviše, bonska ovlašćenja krše pravo na samoopredjeljenje naroda u BiH i ljudska prava koja građani BiH uživaju po osnovu važnih obavezujućih ugovora. Korišćenje bonskih ovlašćenja je bezakonje koje je narušilo poštovanje građanskih institucija, posijalo sjeme razdora i bilo značajan uzrok štetnih posljedica današnje političke paralize na nivou BiH", naglašava se u izvještaju.

Ministri Vlada RS Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

Visoki predstavnik je, dodaje se u Izvještaju, centralizovao BiH kršeći dejtonsku strukturu i izazvao nepotrebna politička trvenja, te godinama koristio bonska ovlašćenja za sistematično centralizovanje vlasti u Sarajevu suprotno Ustavu BiH.

U ovom dokumentu se podsjeća da je Krizna grupa utvrdila da je "visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo zakone kojima su uvedena široka nova ovlašćenja države, ponekad na račun entiteta".

Iz Vlade Srpske ukazuju da je visoki predstavnik često centralizovao funkcije prostom odlukom, na primjer kada je formirao Sud i Tužilaštvo BiH, ili nametnuo amandmane na ustave oba entiteta da bi raščistio put za centralizovano imenovanje sudija i tužilaca.

"Kada visoki predstavnik nije donosio odluke kojima je uvodio promjene u prilog centralizaciji, izdejstvovao bi ih prijetnjama i prisilom usmjernim protiv izabranih zvaničnika, na primjer kada je Parlamentarnoj skupštini BiH dostavio zakon kojim je osnovana Obavještajno-bezbjednosna agencija i naredio njegovo usvajanje", navodi se u dokumentu i podsjeća na Ešdaunovo priznanje u svjedočenju pred Parlamentom Velike Britanije da je trebalo "dosta zavrtanja ruku" da bi političari BiH prihvatili mjere koje su išle "izvan Dejtona".

U Izvještaju se konstatuje i da je proizvedena "poplava" novih agencija, od kojih mnoge imaju prostorije i zaposlene, ali ne i jasne zadatke, tako da su ili malo uradile ili ništa i ilustrije nezadrživost centralizacije BiH podatkom da je broj zaposlenih u institucijama BiH porastao sa manje od 3.000 u 2000. godini na više od 22.000 u 2015. godini.

Osvrćući se na tvrdnja visokog predstavnika da Republika Srpska nema pravo da podnosi izvještaje Savjetu bezbjednosti, u ovom dokumentu se ocjenjuje da je simptomatično nerazumijevanje i nepoštovanje dejtonske formule, jer su Inckove tvrdnje nedvosmisleno suprotne Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH koja govori upravo o tom pitanju.

Direktna komunikacija Republike Srpske prema Savjetu bezbjednosti i njegovim članicama ni na koji način ne krši nijedan element međunarodnog ili domaćeg prava. Takođe, ništa u Dejtonskom sporazumu ne ograničava prava entiteta da imaju direktnu komunikaciju sa UN i drugim međunarodnim organizacijama ili pojedinim članicama Savjeta bezbjednosti.

"Ne samo da ne postoje ograničenja u pogledu takve komunikacije, nego Ustav BiH (Aneks 4 Dejtonskog sporazuma) izričito predviđa da entiteti mogu da je ostvaruju. Ustavni sud BiH je 2010. godine izričito i potvrdio pravo Republike Srpske da podnosi izvještaje Savjetu bezbjednosti UN, a visoki predstavnik bi trebalo da je upoznat sa ovom odlukom, koja je donesena početkom njegovog mandata", ističe se u 22. Izvještaju.

U dokumentu se navodi i da Savjet bezbjednosti nikada nije stavio prigovor na direktno dostavljanje izvještaja Republike Srpske o situaciji u BiH, te podsjeća da mnoge međunarodne organizacije i članice Savjeta bezbjednosti imaju predstavništva u Banjaluci ili je često posjećuju, konkretno radi ostvarivanja direktne komunikacije sa Vladom Republike Srpske.

U ovom izvještaju se konstatuje da bi bilo apsurdno sugerisati da je direktna komunikacija sa Vladom Srpske nelegalna ili neprimjerena na bilo koji način, jer Republika Srpska, kao strana međunarodnih ugovora koji čine Dejtonski sporazum, ima sva prava da komunicira sa članovima međunarodne zajednice u pogledu svojih prava po osnovu tih ugovora i štaviše, ovo pravo priznaje Ustav BiH, a izričito ga je potvrdio i Ustavni sud BiH.

Iz Vlade Srpske podsjećaju i da Republika Srpska redovno podnosi izvještaje Savjetu bezbjednosti već deset godina, te se ne može objasniti zašto Incko primjerenost ove prakse problematizuje tek sad, a naročito je teško shvatiti kako može da tvrdi da sva komunikacije te vrste mora ići preko struktura na nivou BiH, i to u vrijeme kada najveća bošnjačka stranka SDA blokira formiranje Savjeta ministara što je politička kriza za koju su zaslužna i pogrešno usmjerena nastojanja visokog predstavnika da centralizuje političku moć u BiH.

Nastojanja visokog predstavnika i određenih stranih sila da BiH pretvore u političku strukturu kojom se lako može upravljati i držati je pod kontrolom kroz pokušaje prisilne centralizacije političke moći, čak i kada je to direktno suprotno Ustavu dovela su do današnje paralize na nivou BiH, ocijenjeno je u 22. Izvještaju Vlade Republike Srpske.

U Izvještaju se navodi da međunarodna zajednica veoma često ne shvata značaj dejtonskih načela, značaj federativne strukture, te kontrole i ravnoteže za mir, stabilnost i prosperitet u BiH, te se čini da opstaje pogrešno shvatanje da federalizam vodi slaboj vlasti u BiH.

"Uspjeh federativnih sistema u mnogim drugim zemljama, primjera radi u Njemačkoj, Švajcarskoj i SAD, pokazuje da to shvatanje nije tačno. Često, upravo regionalna autonomija sadržana u federativnoj strukturi različitim grupama omogućava da ostvare uspješnu uniju", dodaje se u ovom dokumentu.

U Izvještaju se ističe da međunarodni zvaničnici ponekad govore o dejtonskom ustavnom uređenju kao da je tek skup privremenih mjera, navodeći primjer američkog specijalnog predstavnika za Balkan Metju Palmera koji je u septembru izjavio da "Dejtonski sporazum nikada nije ni trebalo da bude fiksan, nego promjenjiv okvir".

"Ovakvi komentari, čak i kada su dati u najboljoj namjeri, samo ohrabruju SDA da traži ukidanje entiteta i drugih dejtonskih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda u BiH i tjeraju druge grupe, kojima je Dejtonom garantovana određena mjera zaštite i autonomije, da se osjećaju ugroženo i shodno tome reaguju", konstatuje se u 22. Izvještaju Vlade Republike Srpske. 

Pročitajte i ovo

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE

loader