Parovi u Bosni i Hercegovini često su primorani da uzimaju kredite kako bi platili vještačku oplodnju, dok u isto vrijeme države u okruženju plaćaju između tri i šest pokušaja.
Porodicama s problemima steriliteta u zemljama u okruženju država plaća između tri i šest pokušaja vještačke oplodnje, dok Republika Srpska finansira samo prvi pokušaj, a u Federaciji BiH samo osobe sa invaliditetom imaju pravo na ovu povlasticu, pišu "Nezavisne novine".
Prema posljednjim raspoloživim podacima, u BiH, oko 15 odsto bračnih parova koji žele da dobiju bebu ima probleme sa sterilitetom.
U RS vještačka oplodnja košta 5.500, a u FBiH od 4.000 do 6.000 KM, pa porodice s problemima steriliteta dižu kredite za vantjelesnu oplodnju, koje otplaćuju godinama.
Predsjednik Udruženja porodica s problemima steriliteta RS Snježana Misita izrazila je nadu da će u budžetu za narednu godinu biti predviđen novac za finansiranje bar dvije vantjelesne oplodnje, navodeći da se u praksi pokazalo da bi bilo idealno da postoje plaćene tri vantelesne oplodnje, jer je procenat uspješnosti u trećem pokušaju znatno veći.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su svjesni da je finansiranje jedne procedure vantjelesne oplodnje u RS nedovoljno, navodeći da je u planu da se naredne godine uvede još jedna besplatna procedura, što će zavisiti od finansijskih mogućnosti.
Ženama do 38 godina starosti Fond plaća vantelesnu oplodnju u cjelosti, ženama od 38 do 40 godina 50 odsto cijene postupka, ženama od 40 do 42 finansira se 30 odsto cijene jedne procedure.
"Ugovor za pruženje ove usluge osiguranicima Fonda sklopljen je sa privatnom zdravstvenom ustanovom 'Medico's' iz Banjaluke, koja je za sada jedina u RS u kojoj se može raditi vantjelesna oplodnja. U prvih osam mjeseci ove godine Fond je odobrio 85 procedura vantjelesne oplodnje'', precizirali su u Fondu.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja FBiH saopšteno je da je projektom "Humana reprodukcija" predviđeno finansiranje vještačke oplodnje samo za osobe sa invaliditetom.
Slovenija plaća šest, a Hrvatska i Srbija po tri pokušaja vantjelesne oplodnje, navodi list.
Britanski ljekar i embriolog Robert Edvards, čiji je rad doveo do prve "bebe iz epruvete", dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu.
Od prve "bebe iz epruvete" Luis Džoj Braun, rođene 25. jula 1978, u bolnici u Lankširu, u Velikoj Britaniji, na svijet je dosad došlo četiri miliona beba pomoću metode koju je Edvards razvio u saradnji sa sunarodnikom i kolegom ginekologom Patrikom Steptoom, koji je preminuo 1988. godine.
Međutim, Vatikan je osudio ovu odluku Nobelovog komiteta, ističući da, zahvaljujući Edvardsu, "postoji tržište na kojem se prodaju milioni jajnih ćelija i da postoji svijet u kojem je veliki broj zamrzivača pun embriona".
(Srna)