Ombudsman za djecu Republike Srpske iniciraće osnivanje SOS linije za djecu žrtve seksualnog zlostavljanja.
Ombudsman će insistirati i na izmjenama krivičnog zakona da bi se počiniocima izrekle veće zatvorske kazne.
Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac rekla je u pauzi tematske sjednice ombudsmana za djecu jugoistočne Evrope o temi "Prioriteti institucija ombudsmana za djecu u zaštiti prava djeteta od seksualnog zlostavljanja i iskorišćavanja", da zakon mora propisati i izricanje obavezne mjere liječenja za počinioce ovih djela, jer je riječ o bolesnicima.
"Insistiraćemo i da se zastarijevanje za krivično gonjenje za krivična djela učinjena na štetu djeteta zakonom uredi tako da se računa od sticanja punoljetstva djeteta, ali i da se uspostavi evidencija počinilaca ovih krivičnih djela, baza podataka, da bi se eliminisala svaka mogućnost da ova lica poslije izdržane kazne po bilo kom osnovu budu angažovana u radu sa djecom", rekla je Grahovac.
Ona je istakla da zakonom treba definisati i starosnu granicu djeteta za dobrovoljni pristanak na polni odnos na 15 ili 16 godina života, s obzirom na to da se djeca do 14. godine nalaze u specifičnoj fazi odrastanja i da ne mogu u potpunosti da shvate ozbiljnost i posljedice svojih odluka.
Prema njenim riječima, veoma je važno informisati i edukovati djecu o opasnostima seksualnog iskorištavanja, o načinu prepoznavanja, o pravu djece na pomoć i podršku u toku redovnog osnovnog i srednjeg obrazovanja na način prilagođen njihovom uzrastu.
Grahovac je rekla da su djeca, kada dođe do postupka pred nadležnim organima, prepuštena sama sebi, jer su socilani radnici samo prisutni prilikom davanja izjave i da zato moraju imati adresu na kojoj će zatražiti pomoć.
Pravobranilac za djecu Hrvatske Mila Jelavić rekla je da je hrvatski krivični zakon već propisao da zastarijevanje za prijavu seksualnog zlostavljanja teče od 18 godina.
Ona je rekla da u Hrvatskoj ima više SOS linija nevladinih organizacija na koje zlostavljanje prijavljuju i djeca.
"Zakonodavstvo i praksa moraju se prilagoditi tako da nijedan počinilac ovakvih delikata ne ostane neotkriven", rekla je Jelavićeva, dodajući da su nasilnici nad djecom jako vješti i perfidni u namjeri da djecu ohrabre da krenu s njima.
Ona je rekla da "naoko" broj seksualno zlostavljane djece nije veliki, ali da je takozvani "tamni" broj mnogo veći.
Jelavićeva je rekla da mediji imaju svoj dio odgovornosti u načinu izvještavanja o ovim slučajevima, kao i ljudi koji se bave ovim pitanjima i da moraju poštovati dostojanstvo djece, ne otkrivajući njihov identitet.
Zamjenik Obudsmana za prava djece Makedonije Nevenka Krušarovska rekla je da je ova zemlja, zbog porasta seksualnog nasilja nad djecom, povećala kazne nad počiniocima.
"Kod nas se može izreći doživotna kazna za ovakva djela, a najmanja je osam godina. Ali, samo kazna neće riješiti problem. Možda više treba preduzimati preventivne mjere, edukaciju djece i roditelja za raspoznavanje zloupotreba. Pokazalo se da djeca u školama ne prepoznaju zloupotrebe, jer se plaše ili ne znaju da je to kažnjivo djelo", izjavila je Krušarovska.
Ona je rekla da i u Makedoniji, kao i u Hrvatskoj, SOS linije imaju nevladine organizacije.
Na konferenciji učestvuju ombudsmani za djecu iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, RS i Ombudsman BiH.
Tematska sjednica nastavak je 5. redovne godišnje konferencije ombudsmana za djecu jugoistočne Evrope koja je održana u Banjaluci od 19. do 21. maja u organizaciji Ombudsmana za djecu RS. Tema konferencije bila je "Djeca imaju pravo na zaštitu od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja - jesmo li učinili dovoljno da ih zaštitimo".
(Srna)