Zahvaljujući volji birača žene su na opštim izborima uspjele da osvoje bolju poziciju na političkoj sceni Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Na ostalim nivoima vlasti došlo je do procentualnog smanjenja učešća političarki u vlasti, piše "Fokus".
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, rekla je da su od ukupno 488 izabranih zvaničnika 83 ili 17,01 odsto žene, a 405, odnosno 82,99 odsto muškarci.
"U Predstavničkom domu parlamenta BiH od 42 mandata, osam pripada ženama, dok 34 muškarcima. U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, od ukupno 98 mandata 17 pripada ženama, a 81 muškarcima, dok u Narodnoj skupštini RS od ukupno 83 poslanička mjesta, 18 pripada političarkama, a 65 političarima", kazala je Hadžiabdićeva.
Birači su svojim glasovima, a stranke kandidaturama, doprinijeli da u poslaničkim klupama sjedi duplo više žena nego u protekle četiri godine.
Tako će sada o donošenju zakona na nivou BiH odlučivati i osam ženskih glasova, a do sada su žene imale samo četiri mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Žene u poslaničkim klupama imaće SNSD, SDS, PDP, SDP BiH, SBB BiH i SBiH. Da stranke nisu kandidatkinje postavile na liste samo da bi se zadovoljilo zakonsko pravilo o 30 odsto žena, nego da se prije svega akcenat stavlja na kvalitet, pokazuju i primjeri koliko su glasova dobile žene. Posebno su kandidatkinje SNSD, Dušanka Majkić i Milica Marković dobile ubjedljivu podršku glasača. Za Majkićevu je glasalo 18.098 birača, a 15.235 glasova dobila je Markovićeva.
Sasvim je drugačija slika u PDP, gdje je mandat dobila Vesna Krstović-Spremo sa 1.489 glasova.
Međutim, u entitetskim parlamentima sasvim je drugačija situacija, jer su žene dobile manje mandata nego u prethodnom sazivu. U Narodnoj skupštini RS u proteklom sazivu bile su 22 žene, a sada će zauzeti 18 mandata. Tako će se smanjiti procenat učešća žena u zakonodavnom organu s 26 odsto na nešto manje od 22 odsto. Drastični pad zastupljenosti žena vidljiv je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, gdje je ljepši pol nekada zauzimao 31 poslaničko mjesto, a sada im je pripalo 17 mandata.
U nevladinom sektoru odavno se bore za uspostavljanje ravnopravnosti na političkoj sceni. Radmila Žigić, direktorka Udruženja žena "Lara" iz Bijeljine, rekla je da se sada jedino može govoriti o tome da žene nisu uspjele osvojiti značajniji rezultat u odnosu na prethodne izborne godine.
"Moja procjena je da će izborni rezultat o zastupljenosti žena biti približan nivou od 2006. godine, nakon kojeg su žene osvojile oko 17 odsto mandata u zakonodavnim tijelima na svim nivoima vlasti u BiH. Pozitivno jeste to što ima više žena u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. To je jedan indikator koji ukazuje na jačanje ženske političke scene, jer je ovo nivo vlasti gdje je najteže dobiti mandat, pošto se malo kandidata kandiduje, a veliki je izborni cenzus i velika teritorija", istakla je Žigićeva.
Kako je rekla, sve dok ne budu formirane vlasti i urađene analize proteklih izbora ne može se govoriti o konkretnim razlozima manje ili veće zastupljenosti žena na političkoj sceni.
"Ne možemo reći da je biračko tijelo manje vrednovalo žene ili da je razlog tome postojanje mnogo malih stranaka u kojima se muškarci grčevito bore za bolje pozicije. Što je moćnija stranka u njoj su i žene komotnije, a to dokazuje i SNSD", istakla je Žigićeva.
Šijaković: Politika se smatra muškom oblašću
Da se svijest građana u BiH ne može promijeniti preko noći upravo su pokazali i ovi rezultati izbora, jer akcija nevladinog sektora "101 razlog zašto glasati za ženu" i kamapanja "Biraj ravnopravno" Gender centra Vlade RS nisu promijenili ukorijenjeni stereotip o ženama i politici.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da većina građana politiku prije svega poistovjećuje sa muškaricima.
"Politika se smatra muškom oblašću i zbog toga ni žene ne glasaju za žene. Mislim da se stereotip o politici i ženama i u svijetu sporo mijenja a kamoli kod nas", kazao je Šijaković.
(MONDO)
