Analiza izbora u Hrvatskoj Odbrana od virusa evropske teme i poneki Srbin

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Analiza izbora u Hrvatskoj: Odbrana od virusa, evropske teme i poneki Srbin

Autor Željko Svitlica
Autor Željko Svitlica

Juče su u susjednoj Hrvatskoj održani parlamentarni izbori na kojima je trijumfovala Hrvatska demokratska zajednica predvođena Andrejom Plenkovićem. Iz njega su ostali "Restart" koalicija predvođena SDP-om i ''Domovinski pokret'' na čelu sa pjevačem Miroslavom Škorom.

Izvor: Tanjug/HINA/Admir Buljubašić

Iza njih, sa vjerovatno jednocifrenim brojem mandata su "Most" , "Možemo", "Stranka s imenom i prezimenom", "Reformisti" i HNS. Još osam mandata u hrvatskom Saboru pripada nacionalnim manjinama. Napominjemo još i da je Plenković, koji je predsjednik HDZ i premijer potvrdio danas da ima potrebnih 76 potpisa za formiranje vladajuće većine, što znači i nove vlade.

Izbori u drugoj zemlji uvijek su zanimljivi gledajući iz komšiluka, a Hrvatska ima svoje specifičnosti, kako političke tako i u sferi svih onih stvari koji politiku okružuju - ovdje prije svega mislimo na medije, kampanju i politički marketing - iz kojih izrone očekivane i neočekivane stvari. 

Te specifičnosti smo analizirali uz pomoć Žarka Markovića i Marka Šikuljaka, dvojice novinara sa radnim mjestom u Banjaluci, a izraženim interesom za političke događaje u regiji.

Pročitajte i ovo

Odgovarajući na pitanje o sličnostima i razlikama sa izborima i medijsko-političkim terenom u BiH, Žarko Marković prvo napominje da je kampanja zbog pandemije bila skraćena, a i održana je u uslovima obilježenim upravo borbom protiv virusa, pa i nije bilo previše prostora za redovne teme u hrvatskim izbornim kampanjama da bismo mogli povlačiti neke ozbiljnije paralele. 

"Ipak, generalno, kampanje u Hrvatskoj imaju neke elemente na koje, recimo, mi iz BiH gledamo sa čuđenjem, jer zamislite da neko od naših kandidata uoči izbora zatraži da se, recimo, izjasni da li je za Tita ili Radovana Karadžića? Zvuči nepojmljivo. Takođe, Hrvatska na dnevnom redu ima i niz, nazvao bih ih, evropskih tema, koje još nisu ni pokušale da 'preplivaju' Savu, pa je takođe nepojmljivo da se naše partije bave stvarima poput, na primjer, prava gej populacije," navodi Marković prve dvije specifičnosti političke borbe kod komšija.

Osim korone, drugi činilac koji se u hrvatskoj politici koristi kao univerzalni ''anti-džoker'' su Srbi, a ovo je postalo toliko uobičajeno pa smo i juče čitali vijesti o tome da je "nepoznati počinalac razbio dvojezičnu ploču na prostorijama Vijeća srpske nacionalne manjine grada Varaždina".

''Nikada ne treba zanemariti faktor 'Srbi' jer kad postoji problem sa rejtingom, desničarske stranke u Hrvatskoj uvijek u 'pomoć' zovu Srbe, odnosno, prosto nametnu nacionalnu temu, iako je ta država gotovo jednonacionalna. Problem se lako nađe u odnosima sa Srbijom, Vučićem, poteže se pitanje 'domovinskog rata' ili 'agresije', " objašnjava Marković, ali dodaje da je to sektor u kojem možemo tražiti sličnosti sa kampanjama u BiH jer je upravo narativ većeg dijela naših dominantnih partija obilježen tom nacionalnom pričom, prošlošću, odnosima sa drugim narodima i slično.

Ipak, naš sagovorik priznaje da nije osjetio da je to pitanje bilo previše dominantno u Hrvatskoj pred ove izbore.

Ovo nam je već poznato: ''Preletaštvo'' stiglo i u Hrvatsku

Žarko Marković ističe da je najveći utisak ostavila činjenica da su novinari već u izbornoj noći pitali sagovornike iz nekoliko stranačkih štabova "da li će doći do preletanja pojedinaca iz jedne partije u drugu?'' jer smatraju da će HDZ većinu tražiti na taj način, a ne klasičnim koaliranjem", što je kako kaže, "trend koji je na sceni u BiH prisutan već šest godina."

"Nekako se čini da je HDZ iskoristio prvi talas pandemije da na njemu praktično oduva konkurenciju i pokazalo se, kao i u Srbiji, da su oni koji su, hajde da kažemo, branili građane od virusa, ostvarili i pomalo neočekivano ubjedljive pobjede. Tako da je ovdje svakako faktor 'stožer' imao velik uticaj. Istovremeno, dogodila se slaba izlaznost, što je i očekivano, a što takođe ne odgovara opoziciji, a osim toga na tom lijevom spektru pojavilo se nekoliko novih platformi koji su uzeli jedan dio glasova SDP-u."

Trijumf desničara, kako su to opisali strani mediji,  nije pretjerano reći, je politički brend Hrvatske, bio to šlager desničar Škoro ili HDZ, ali zanimljivo je da izbori u toj zemlji često ponude nešto novo, pokret, stranku ili pojedinca koji redovno naprave dobar rezultat, a to je već tradicija, kaže naš drugi sagovornik, Marko Šikuljak.

"Uvijek se pojavi nova opcija koja predstavlja dašak svježine. Drugačiji su i novi su, pokupe određeni broj glasova ljudi koji glasaju uvijek protiv i ljudi koji traže nova lica. To je sada već čitav niz stranaka koje su iskočile na tom talasu, pa su onda nakon jednog mandata pali jer su se glasači razočarali i jer su na sljedećim izborima našli novu svježu stranku."

Pojedinačno gledano, među tim novim platformama, analizira Šikuljak, "Domovinski pokret"  je ukrupnjeni pokret raznih frakcija desnice, koji su našli svog lidera u Miroslavu Škori i na ovom talasu su postigli rezultat, ali će biti zanimljivo posmatrati da li će se moći održati kao politička stranka sa ovi obimom biračkog tijela.

S druge strane, "Most" je konstanta na političkoj sceni posljednjih pet godina, a već su u ranijim izbornim ciklusima preživjeli to da su bili iznenađenje i nešto novo.

"Kod njih se primijeti blagi pad broja glasova, ali su donijeli neku svježinu u vidu Nine Raspudića i Marije Selak te se može reći da su uhvatili tračak politike da treba uvijek ponuditi neka nova lica i da će ona privući određen broj glasova," primjećuje Šikuljak.

Treća "svježa" stranka je koalicija "Možemo", za obične posmatrače, dosta egzotična.

''Njih čine neki lokalni pokreti iz Zagreba, Zelena stranka 'Orah', a čak i neke opskurne radikalno komunističke stranke poput 'Radničke fronte' i slično, koji su prema nekim vijestima čak i pravili probleme koaliciji jer su davali sulude, radikalne izjave. Oni će vjerovatno otpasti i bilo je iznenađenje da se anti-sistemske stranke uopšte dogovore sa sistemskim strankama", navodi Šikuljk.

Prema njegovim riječima, ako ostane na okupu, koalicija "Možemo'' prikupljaće nove mlađe glasače iz urbanijih sredina, a to će uticati na pad nekih stranaka kao što su SDP i HNS.

HDZ se pomjerio ka centru

Obojica naših sagovornika se slažu da je Andrej Plenković uspio da pomjeri HDZ od krajnje desnice prema centru i da ocjena stranih medija o ''skretanju u desno'' nije tačna jer ''Hrvatska nije imala gdje da skrene.''

''Da bi se skrenulo u desno Hrvatska je prvo morala da bude pozicionirana lijevo, a to proteklih godina nije bio slučaj. Dijelim mišljenje komentatora da je ovo šansa da Andrej Plenković potpuno distancira stranku od krajnje desnice i još više je približi desnom centru, a da je onda po potrebi 'zabacuje' udesno, ako procijeni da će to imati pozitivan uticaj na njihovo biračko tijelo", kaže Žarko Marković.

Šikuljak ocjenjuje da je ovim pomjeranjima Plenković uzeo dio glasova SDP-u, a da je u dio ''desnog'' prostora uletio Škoro sa svojim "Domovinskim pokretom."

Možda će vas zanimati

Tagovi

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader