Opšte je poznato da BiH ima problem sa ilegalim oružjem, pa je tako prema posljednjem izvještaju švajcarske organizacije "Small Arms Survey" (SAS) zauzela 13. mjesto u svijetu po količini oružja po broju stanovnika.
Kako stoji u ovom izvještaju, kada je Evropa u pitanju, po količini oružja po stanovniku prednjače Srbija i Crna Gora sa 39,1 komadom na 100 stanovnika, a za njima slijedi Kipar sa 34, dok BiH ima 31,2 komada oružja na 100 stanovnika.
Upravo zbog svega navedenog, Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH, donio odluku o formiranju radne grupe za uspostavu kontakt tačke/i za vatreno oružje u BiH.
Kako je navedeno u tekstu ove odluke, razlog njenog donošenja je to što širenje i nedozvoljena trgovina vatrenim oružjem i pripadajućom municijom predstavljaju stalnu prijetnju po unutrašnju sigurnost svake zemlje.
„U skladu sa tim vlasti u regionu su se opredijelile da sačine Mapu puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim oružjem/vatrenim oružjem i pripadajućom municijom na Zapadnom Balkanu, čiji je tekst usvojen na Londonskom samitu u Okviru Berlinskog procesa u julu mjesecu 2018. godine. Jedan od ciljeva pomenute Mape puta je i uspostava kontakt tačke za vatreno oružje“,istaknuto je u tekstu.
Cilj kontakt tačke je, kako je pojašnjeno, razmjena već postojećih informacija o legalnom i nelegalnom oružju sa zemljama regije i državama članicama Evropske Unije te će se u okviru kontakt tačke vršiti analiza rizika od upotrebe vatrenog oružja što će jačati saradnju i koordinaciju sa Europolom, EMPACT-om, Interpolom kao i pomoći bržoj integraciji BiH sa državama članicama EU.
„Takođe je u Analitičkom izvještaju Evropske Komisije prepoznata potreba uspostavljanja kontakt tačke za razmjenu podataka o legalnom i nelegalnom oružju te je Ministarstvo bezbjednosti BiH uz saradnju sa drugim isntitucijama i agencijama uvelo ovaj cilj u nacrt Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvještaja EK“, navedeno je u tekstu.
Dodali su da bi u rad kontakt tačke za vatreno oružje u BiH u budućem periodu trebalo bi biti uključeno više institucija sa svih nivoa vlasti koje bi kroz jednu ili dvije tačke vršile razmjenu i analizu podataka.
