Oko 300 000 žiranata u BiH, koji vraćaju tuđe kredite svakodnevno traže pomoć od države, ali nje nema i sve češće izlaz iz agonije nalaze u samoubistvima.
"Večernje novosti" pišu da žiranti, uz sve muke, nude i rješenje za poboljšanje svog položaja u vidu izmjena nekoliko zakona na državnom nivou, koji se odnose na rad banaka i moguće ukidanje statusa žiranta, ali odgovora nema.
U Hipo Alpe Adrija banci "Novostima" je rečeno da je ono što je najvažnije jeste činjenica da svaki građanin koji se odluči da bude jemac ili sudužnik, mora da zna koliku obavezu i odgovornost preuzima na sebe.
"Jednostavno, u praksi, po postojećim zakonskim rješenjima, kada se kredit ne može naplatiti u redovnoj proceduri od glavnog dužnika, banke imaju zakonsko pravo da ostale učesnike u kreditnom procesu jednako tretiraju kao i glavnog dužnika. Naš savjet građanima jeste da prije nego se odluče da budu jemci ili sudužnici, detaljno provjere ko je osoba za koju oni garantuju", kažu u Hipo banci.
Političari ćute i izbjegavaju ovo pitanje, prebacuju loptu na stranu banaka i njihovog odnosa sa žirantima.
Nenad Mirković, član Upravnog odbora Udruženja prevarenih žiranata BiH, kaže za "Novosti" da su banke gluve na sve zahtjeve žiranata.
"Banke ni u kom slučaju neće da zaštite žiranta. Rješenje bi bila izmjena zakonskih propisa vezanih za banke u BiH. Tako da tamo gdje se dokaže da su žiranti prevareni i iskorišteni nezakonito da banke nemaju pravo da traže novac od žiranata već da ganjaju dužnika", navodi Mirković.
On tvrdi da su u svemu pored banaka veliki problem i sudovi koji samo ganjaju žirante, a dužnika nema ni u priči.
"Sudovi neće da prihvate da moraju da suoče dužnike i žirante i vide ko je kriv. Odmah kažu da su žiranti potpisali da će vraćati kredite i da moraju da plate. Zbog svega što nam se dešava mi spremamo i velike proteste u BiH. Blokiraćemo gradove i banke, pa ćemo da vidimo ko će reagovati kada budu polupane banke po BiH i blokiran njihov rad", poručuje Mirković.
"Tražimo jasno od Parlamenta BiH da ukine status žiranta i da za kredite odgovaraju dužnici, a ne žiranti", rekao je on.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja bankara BiH, kaže za "Novosti" da promjena zakona nije potrebna kada je riječ o statusu žiranata.
"Zakon je jasan. Da se naplaćuje od dužnika ili ako se ne može naplatiti od njega da povjerilac ima pravo da naplati od žiranta. Zakon daje pravo da kasnije dužnik od žiranta naplati svoje troškove. To funkcioniše svuda u svijetu", objašnjava Bajić.
On navodi da je osnovni problem u slučaju žiranata usporenost pravosudnog sistema u BiH pri rješavanju zahtjeva banaka i povjerilaca po tužbenim nalozima za vraćanje novca.
"Kada banka tuži dužnika taj proces se razvuče na nekoliko godina. Umjesto da se riješi u mjesec dana. Onda sav teret pada na žirante i tu nastaje problem. Brže pravosuđe bi bilo rješenje problema sa žirantima", objašnjava Bajić.
Tačan podatak o ljudima koji vraćju tuđe kredite u BiH je takođe prilično diskutabilan, kažu bankari. Prema njihovim podacima, on se kreće oko dvije do tri hiljade, a ne par stotina hiljada.
"U problem sa žirantima koji dobija dramatične razmjere praćene i tragičnim ishodima, i njegovo rješavanje trebalo bi uključiti predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i entitetskom nivou, udruženja bankara, žiranata, potrošača i drugih institucija kako bi se pronašlo sistemsko i održivo rješenje praćeno odgovarajućom pravnom regulativom", rekao je za "Novosti" Edvinas Navickas, direktor Balkan investment banke.
On je istakao da postojeća regulativa ne nudi mogućnost bankama da svoja potraživanja brže i kvalitetnije naplaćuju iz imovine dužnika.
"Naplata potraživanja iz pokretne ili nepokretne imovine dužnika je dugotrajan proces sa neizvesnim ishodom. Trajanje sudskih procesa mjeri se godinama, a cijena koja se može ostvariti prodajom konkretne imovine ne mora nužno da bude dovoljna za pokriće cjelokupnog dugovanja. Za sve to vrijeme, banke su izložene dodatnim troškovima koji negativno utiču i na poslovni rezultat, ali i na kapacitet za dalje plasmane", navodi Navickas.
On je naveo da ne postoji univerzalni način rješavanja ovog problema ni u Evropi ni bilo gdje u svijetu.
"Postoje samo preventivne mjere koje se mogu preduzeti danas da sutra problem ne bi još više eskalirao. S tim u vezi, proširuje se lista mogućih instrumenata obezbjeđenja koji će, istovremeno biti adekvatni za zaštitu interesa depozitara banaka, a time i same banke, ali i prihvatljivi za potencijalne korisnike", rekao je Navicikas.
(Srna/MONDO)