Vojska Republike Srpske tokom rata u BiH granatama je ciljala mjesta u centru Sarajeva na kojima se okupljalo najviše građana.
Ovo je izjavio danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu svjedok optužbe Nedžib Đozo.
Đozo je tada kao kriminalistički tehničar u policijskoj stanici sarajevske opštine Stari Grad učestvovao u istrazi eksplozija granata.
Rekao je da su na centar Sarajeva pale "hiljade" granata i da je VRS "upucavala" artiljeriju tako da pogodi mjesta u tadašnjoj Titovoj ulici, poput pijace Markale, na kojima su građani morali da se okupljaju da bi razmjenjivali robu i kupovali hranu.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Karadžić koji se brani sam, opovrgavao je to svjedočenje, ali je Đozo ostao pri iskazu.
Kao dokaz za tvrdnju o gađanju ciljeva u centru grada, Đozo je opisao seriju eksplozija minobacačkih granata, 25. juna 1995, u kojoj je više ljudi poginulo i ranjeno. Istragom je, po njegovim riječima, bilo utvrđeno da su granate ispaljene iz pravca Lukavice i Vraca, gdje
su bili položaji VRS.
Služeći se skicama koje je nacrtao, svjedok je opisao kako je tog dana između podneva i 14 sati uži centar Sarajeva - od Večne vatre do pijace Markale, bio pogođen sa četiri minobacačke granate.
"Moj utisak i stav drugih policajaca bio je da je vatra bila korigovana, sve dok nije dostigla Markale, kao mjesto gde je bio veliki broj ljudi... Granate su tokom cijelog rata bile ispaljivane na mjesta na kojima je bilo mnogo građana", izjavio je Đozo.
Policija je, po njegovim riječima, pokušavala da građane upozori da se ne okupljaju, ali su oni to morali da čine "zato što su se borili za opstanak".
Na početku oštrog unakrsnog ispitivanja, Karadžić je svjedoka pitao smatra li da je VRS "upucavala" artiljeriju da pogodi i pravoslavnu crkvu u centru Sarajeva, koju Đozo nije bio unio u skicu.
Svjedok je odgovorio da je sarajevska policija imala naređenje da štiti pravoslavne objekte.
Negirajući svjedokovu tvrdnju da je VRS namjerno gađala okupljališta civila, Karadžić je svjedoka pitao: "Za 1.260 dana, samo su dvije granate - za koje mi kažemo da su namještene - pogodile su Markale. Gdje je i koliko drugih granata palo na najveća okupljališta civila. Recite, gdje i kad?".
"Pale su stotine granata na ovo područje - u Drvarskoj ulici su, na primjer, izginula djeca...VRS je gađala mjesta gdje su se najviše zadržavali civili, to smo svi mi u Sarajevu na svojoj koži osjetili... Nisu ginuli samo Muslimani i Hrvati, nego i Srbi, poginulo je 10.000 ljudi i 1.500 djece", odgovorio je Đozo.
Svi dokumenti o istragama o eksplozijama, kazao je on, su u posjedu haškog tužilaštva, kojem su ih dostavile vlasti BiH.
Optuženi je uzvratio da "to ništa nije tačno".
Na pitanje Karadžića da li tvrdi da je granatiranje 25. juna 1995. bilo "upucavanje" artiljerije za napad na Markale, tri mjeseca kasnije, 28. avgusta, svjedok je odgovorio da je "sigurno bilo upucavanje za ciljeve u Titovoj ulici".
Bivši predsjednik RS optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada 1992-95. Na teret mu je optužnicom stavljen i genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon nesrba širom BiH i uzimanje vojnika Unprofora za taoce.
Dokazni postupak protiv Karadžića, tužioci će iskazom novog svjedoka nastaviti iduće nedjelje.
(Beta/MONDO)