Hipocentar je banjalučkog potresa bio na 20 kilometara ispod grada. Poginulo je 15 osoba, 1117 bilo je teže i lakše povrijeđeno
Često se posljednjih dana u kontekstu recentnog potresa koji je teško oštetio Petrinju uz ljudske žrtve spominje potres u Banjaluci 1969. godine. Jedno je od pitanja je li aktivnost istog rasjeda srušila Banjaluku prije više od 50 godina te sada Petrinju.
Zagrebački Večernji list odgovor je potražio kod prof. dr. sc. Marijana Heraka s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
"Banjaluku nije srušilo pomicanje baš Pokupskog rasjeda, ali jest rasjeda iz istoga velikog regionalnog rasjednog sustava koji u Hrvatskoj ide od Jastrebarskog, preko Pokupskog i Gline, u BiH i dalje na jugoistok prema Srbiji i Durmitoru. Obično pojedine dionice takvih sustava dobiju i svoja imena – pa je tako i s Pokupskim rasjedom. Dakle Banjaluku je pogodio potres koji je nastao na banjolučkoj dionici istog rasjednog sustava", rekao je prof. Herak.
Prije šest godina prof. Herak sa saradnicima objavio je i rad na temu banjalučkog potresa u časopisu Journal of Geodynamics. U radu se prikazuju rezultati analize geoloških, geomorfoloških i geofizičkih podataka koji upućuju na aktivan kompresijski režim naprezanja u rubnom području Dinarida i Panonskog bazena, koji je uzrokovao potres magnitude 6,4 na području Banjaluke 27. oktobra 1969.
Ovaj potres počeo je jakim prethodnim udarom u noći 26. oktobra u 2.55 sati, a podrhtavanje tla nastavilo se do 8.53 sati, a onda se glavni potres dogodio u 16.35, slično dakle kao što je bilo u Petrinji, gdje je glavnom potresu takođe prethodio slabiji.
Hipocentar je banjalučkog potresa bio na 20 km ispod grada. Poginulo je 15 osoba, 1.117 ih je bilo teže i lakše ozlijeđeno, materijalna je šteta bila golema, a uništeno je oko 86.000 domova. No, prema podacima u posljednjih 100 godina, na području toga grada zabilježeni su i potresi 1888, 1935, ali i 1981. Naravno, onaj iz 1969. bio je najsnažniji i smrtonosan.
Doc. dr. sc. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu podsjeća kako je nedavni potres u okolici Petrinje izazvao golemu štetu i imao je relativno neuobičajen slijed događanja, gdje je glavnom potresu prethodio niz jačih potresa dan prije.
"Slijedom razvoja događaja sličnog onom koji se dogodio u Banjaluci 1969. te činjenice da su se svi petrinjski potresi dogodili na rasjednoj zoni koja se, prema nekim istraživanjima, može pratiti sve do Banjaluke, nameće se pitanje veze među ovim potresnim zonama. Iako je bilo vrlo mnogo pitanja mogu li petrinjski potresi uzrokovati ponovnu aktivaciju zagrebačke potresne zone, mislim da je dobro pogledati vezu među rasjednim zonama koje se pružaju linijom sjeverozapad-jugoistok te se pružaju od Banjaluke do utoka Kupe u Savu", kaže geofizičar s PMF-a. Prema onome što je trenutno poznato, rasjedni mehanizmi u ovim zonama vrlo su različitog karaktera.
"Banjalučki je potres imao kompresijski mehanizam pri kojem se jedno krilo rasjeda podiže nad drugo, a svi su se potresi u Petrinji dogodili na rasjedu koji je okomit na površinu te gdje su krila rasjeda kliznula jedno uz drugo. Kao i kod potresa u Petrinji, glavnom potresu u Banjaluci iz 1969. prethodio je snažan potres magnitude 6,0 dan prije iako je pojačana seizmička aktivnost prije glavne serije trajala već nekoliko mjeseci. Glavni potres u Banjaluci imao je magnitudu 6,4 te je izazvao vrlo veliku štetu na vrlo velikom području oko epicentra. Istraživanja su pokazala da glavni i najjači prethodni potresi iz te serije leže na rasjednoj zoni koja se ugrubo pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok i prolazi s južne strane Kozare te se nastavlja u smjeru Hrvatske Kostajnice. S druge strane rasjednu zonu na kojoj su se dogodili petrinjski potresi moguće je pratiti praktički tik do pred zapadni ulaz u Hrvatsku Kostajnicu. Stoga se nameće logično pitanje postoji li veza među ovim rasjednim sustavima usprkos njihovoj znatnoj razlici u potresnim mehanizmima? Još je važnije, ako postoji veza, 'komuniciraju' li ti rasjedni sustavi, tj. je li moguće očekivati prijenos tektonske napetosti s jednog na drugi rasjedni sustav", rekao je doc. dr. sc. Josip Stipčević.