Pomoćnik ministra finansija Srbije očekuje da će premijer Rusije Vladimir Putin dati "zeleno svjetlo" za ruski kredit od 800 miliona dolara.
Zoran Ćirović je za Tanjug rekao da bi po dobijanju Putinove podrške tokom njegove posjete 23. marta već početkom aprila mogli da se nastave pregovori o tom aranžmanu podsjetivši da novac treba da bude uložen u završetak pruge Valjevo-Loznica, obnovu pruge Beograd - Bar kroz Srbiju i završetak izgradnje Beogradskog željezničkog čvora.
"Putinova posjeta je velika stvar za Srbiju i realizaciju čitavog niza projekata koje imamo sa Ruskom Federacijom imaće politički i privredno-ekonomski značaj", kazao je on istakavši da će se tom prilikom sigurno razgovarati i o kreditu od 800 miliona dolara.
Ostala su otvorena finansijska pitanja i na sastancima koji će uslijediti poslije Putinove posjete očekuje se da ruska strana bude mnogo preciznija i da se izjasni o cijeni kredita, ali i učešću srpskih i ruskih izvođača, navodi Ćirović.
"Bilo je raznih spekulacija u javnosti da se od toga (kredita) odustaje zato što je suviše skup i pošto sam te pregovore vodio od početka reći ću vam da još ne postoji jasna finansijska ponuda, tako da u ovom trenutku ne možemo da razgovaramo o tome da li je kredit skup ili jeftin", istakao je on.
"Neosporno je da će Rusi biti glavni izvođači. Ono što je nama bitno i zašta se borimo jeste da u tim projektima bude što veće učešće domaćih firmi, ali i pitanje avansa", dodao je Ćirović.
Srbija se, kako je rekao, obavezala da će u prvoj polovini 2011. završiti projektno-predračunsku dokumentaciju za predložene projekte i na tome Saobraćajni institut CIP ubrzano radi, uz podršku Željeznica Srbije i resornog ministarstva.
"Očekujemo da će pomenuti projekti biti gotovi jedan po jedan i da će čitava projektno-predračunska dokumentacija biti završena u toku prve polovine godine i tom dinamikom ćemo je dostavljati ruskoj strani", kazao je Ćirović.
On je rekao da nije predviđena obaveza Srbije da se kredit povuče odjednom i da još nije razgovarano o tome da li bi povlačenje u dijelovima poskupjelo taj finansijski aranžman.
Pregovore o tom kreditu je, prema riječima Ćirovića, prevenstveno kočio upravo nedostatak dokumentacije, na čemu je ruska strana sve vrijeme insistirala.
Video prilog pogledajte na našem portalu!
Pomoćnik ministra za finansije je kazao da je su prioriteti napravljeni po stepenu spremnosti projektno-predračunske dokumentacije i da je samim tim izgradnja pruge Valjevo-Loznica prioritet broj jedan, zatim beogradski željeznički čvor odnosno izgradnja drugog kolosjeka pruge Pančevački most - Pančevo i izgradnja tehničko-putničke stanice Zemun, a tek potom rekonstrukcija pruge Beograd - Bar.
Ćirović je rekao da je ruska strana najviše zabrinuta oko angažovanja velike mehanizacija potrebne za izgradnju željezničke infrastrukture.
Za prugu Valjevo - Loznica u dužini od 68, 1 kilometar CIP je uradio projekte za 19 tunela dužine 9.759 metara i projekte za 69 mostova dužine 3.977 metara.
Na toj pruzi, na kojoj su radovi prekinuti 2000. godine, svi tuneli su ili potpuno završeni ili probijeni, a izgrađena je i većina mostova.
Beogradski željeznicki čvor rekonstruiše se i gradi više od 50 godina.
Prostor Savskog amfiteatra danas je popunjen željezničkim postrojenjima različite namjene i izgradnjom putničke stanice Beograd Centar, tehničkih stanica u Zemunu i Kijevu, Robno transportnog centra u Makišu i obilazne pruge Beli Potok-Vinča-Pančevo, a teretni sistem i novi putnički sistem biće stavljeni u funkciju po konceptu čvora.
Kroz čvor prolaze međunarodne magistralne pruge koje preko Beograda povezuju Pariz sa Istanbulom, Budimpeštu sa Atinom i Bukurešt sa Barom.
Pruga Beograd - Bar je jednokolosječna pruga za mješovit saobraćaj, koja je izgrađena u periodu od 1952. do 1976. godine, u dužini od 454,8 kilometara, od čega se na teritoriji Srbije 287,4 kilometra.
Zbog vrlo zahtjevnih terenskih uslova mnogi od mostova na pruzi Beograd - Bar predstavljaju vrhunska projektantska i građevinska ostvarenja, ističu u CIP - u i navode kao primjer most "Malu Rijeku", u dužini od 498 metara, sa najvišim stubovima u Evropi i visinom u odnosu na nivo rijeke od 200 metara.
Prema Evropskom sporazumu o najvažnijim međunarodnim prugama (AGC), pruga Beograd - Bar, pripada meuđnarodnoj željezničkoj mreži "E" pruga.
(Tanjug)
