Državna ceremonija obilježavanja 27 godina od velikog srpskog stradanja u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" i najvećeg etničkog čišćenja u Evropi u novijoj istoriji održana je večeras u Novom Sadu u prisustvu više desetina hiljada ljudi.
U "Oluji" je protjerano oko 250.000 Srba, a u evidenciji Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" nalaze se imena 1.881 Srba, koji su poginuli ili nestali u ovoj hrvatskoj vojno-policijskoj akciji i poslije nje, od kojih su 1.223 ili 66 odsto bili civili.
Od tog broja, oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina, a među žrtvama se nalazi 555 žena ili 30 odsto, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina. To predstavlja jedan od "crnih" rekorda građanskog rata devedesetih prošlog vijeka na prostorima prethodne Jugoslavije.
Na novosadskom Trgu slobode okupilo se više desetina hiljada ljudi, a među njima su i visoki zvaničnici Republike Srbije, Republike Srpske i velikodostojnici i Srpske pravoslavne crkve.
Na početku je pomen stradalima u "Oluji" služio Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, potom su intonirane himne Republike Srpske i Srbije.
Patrijarh je u svojoj besjedi ukazao da se ne smije i ne može zaboraviti stradanje srpskog naroda u "Oluji", ali da Srbi ne treba da zlopamte.
"Okupljamo se najpre da bismo, prizivajući ime Božje, svi zajedno molili njega da upokoji sve koji su nevine žrtve strašnih avgustovskih dana 1995. godine. Sabrali smo se da se molitveno setimo nasilnog egzodusa našeg naroda sa područja Dalmacije, Banije, Korduna, Like i Zapadne Slavonije", istakao je patrijarh.
On je poručio da se ne zaboravljaju ni žrtve i razaranja u "Kristalnoj noći" u Zadru, egzekuciju starih i nemoćnih u Medaku i ličkim selima, užasan teror i pobijeni u kućama i stanovima od Pakraca i slavonskih sela.
"Sve su to kamičci u mozaiku naših stradanja i raspeća, zajedno sa Jadovnom, Siskom, Jastrebarskim, Jasenovcem Glinom... Sa nama su danas preživeli svedoci stradanja koji čuvaju i nama prenose pamćenje. NJihovoj žrtvi i stradanju se klanjamo i pamtimo. Ali naše pamćenje nije zlopamćenje", rekao je patrijarh.
On je istakao potrebu da se pamte njihova svjedočenja da neko ne bi mogao da kaže da se to nije desilo, da su to samo bile humanitarne aktivnosti.
Patrijarh je istakao da Srbi ne treba da zlopamte, jer bi ih to savladalo, a gnjev i mržnja satrli i obesnažili.
On je ukazao da svakog čovjeka treba gledati kao svog brata, koji pripada Bogu koliko i mi.
"Okupljaćemo se i u Dalmaciji, na Kordunu i Baniji, Lici, gdje su naši djedovi podizali bogomolje", dodao je i podsjetio da je bio u Smiljanu gdje je služio u obnovljenoj crkvi u kojoj se krstio veliki srpski genije Nikola Tesla.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio da je srpski narod neće zaboraviti i neće dozvoliti da se ponovi "Oluja".
"Deveti put smo ovdje da kažemo da nećemo zaboraviti i da se neće ponoviti. "Oluja" je pogrom, zločin, genocid, etničko čišćenje, nastavak iz Drugog svjetskog rata, "konačno rješenje za Srbe" kako je Tuđman govorio", rekao je Dodik.
On je istakao da Srbi, uprkos svemu tome, nisu nestali već su danas okupljeni i jedinstveni jer "samo tako možemo da očuvamo sjećanje i pamćenje i živimo".
Dodik je rekao da iako nije rođen u Srbiji, njegova zemlja je Srbija i Republika Srpska, jer nema drugi identitet.
"Јednog dana moraćete da dođete u naše dvije države - Republiku Srpsku i Srbiju", poručio je Dodik.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da pogrom obilježava devetu godinu, težak zločin i najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata.
Vučić je rekao da "godinama u Srbiji kao da nije bilo svjedoka o zločinima počinjenim nad našim narodom".
"Dva su razloga zbog kojih smo danas ovdje. Prvi je tuga, zbog ubijene djece, žena, straca, 250.000 prognanih. Drugi je da bi se ta svjedočenja čula", rekao je Vučić.
On je rekao je sopstvenom narodu nametnut osjećaj krivice zbog 18 godina zanemarivanja sjećanja na srpsko stradanje.
"Radili smo to gotovo čitavo punoljetstvo, 18 godina i nije nam bilo bolje od toga. Natovarili smo sopstvenopm narodu vječni osjećaj krivice, oravdali smo svaki zločin.Čak su nam i mijenjali ime, nazivali nas "hrvatskim Srbima", "bosanskim Srbima", "kosovskim Srbima", a mi smo samo Srbi i razlike među nama nema. To što živimo u različitim državama, ne znači da pripadamo različitim narodima. Reći ću danas da je to vreme završeno i da nema više ćutanja, najsvetija je obaveza od koje nećemo odustati", istakao je Vučić.
O progonu i stahotama koje je preživjela sa svojim saputnicima "iz kolone" govorila je Sanja Vulić koja je kao dijete izbjegla iz Republike Srpske Krajine.
Ona je istakla da su ovom tužnom danu, 27 godina nakon zločinačne akcije Oluja njena osjećanja pomiješana.
"Tuga i bol su i dalje prisutni, ali osjećam veliku zahvalnost svima koji su tu večeras. Ja sam dijete iz kolone. Najranija sjećanja moja dosežu do početka 1990. godine, kada je počelo maltretiranje srpskog stanovništva. Svi lijepi događaji i zvuci detinjstva su potisnuti zvucima rušenja kuća i pucnjavom", rekla je Vulić.
Od ukupnog broja žrtava Oluje do sada je rasvijetljena sudbina 1.227 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 654 lica /35 odsto/, od čega 494 civila (76 odsto), među kojima je 251 žena (51 odsto).
Oko 1.500 pripadnika SVK preživjelo je zarobljavanje, mnogima od njih je suđeno i osuđeni su na dugogodišnje kazne zatvora zbog krivičnih djela ratnog zločina.
Oko 3.200 starih i nemoćnih, koji nisu htjeli ili nisu mogli napustiti ognjišta, na silu su internirani u logore za civile.
Krajina je opustošena, opljačkana pa porušena i zapaljena. Nisu bili pošteđeni ni crkveni, kulturni, istorijski srpski, kao ni antifašistički spomenici.
Odluka o početku akcije "Oluja" donesena je na Brionima 31. jula 1995. godine na prijedlog tadašnjeg komandanta sektora "Jug" hrvatskog generala Ante Gotovine.
Na tom sastanku u Titovoj vili na Brionima predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman jasno je definisao cilj operacije, poručivši da treba nanijeti "takve udarce Srbima da praktično nestanu sa ovih prostora".