Oborena četiri rekorda - najtopliji dan, najtopliji jun globalno gledano, ekstremni toplotni talasi na moru, rekordno mala količina morskog leda na Antarktiku.
Niz klimatskih podataka o temperaturi, toploti okeana i antarktičkom ledu uznemirio je neke naučnike koji kažu da su brzina promjena i tajming događaja bez presedana. Opasni toplotni talasi u Evropi mogli bi da obore nove rekorde, ističu UN. Teško je odmah povezati ove događaje sa klimatskim promjenama jer su vrijeme i okeani prilično složeni sistemi. Studije su još u toku, ali naučnici već strahuju da se razvijaju neki od najgorih mogućih scenarija, piše BBC.
"Ne sjećam se sličnog perioda u kojem su svi dijelovi klimatskog sistema bili na rekordnim ili abnormalnim vrijednostima", rekao je Tomas Smit, ekološki geograf na "London School of Economics". "Planeta je sada na neistraženoj teritoriji zbog globalnog zagrijavanja izazvanog sagorijevanjem fosilnih goriva, kao i toplotnog talasa od prvog El Ninja od 2018 - prirodnog vremenskog sistema koji zagreva atmosferu", rekao je dr Paulo Cepi, predavač klimatskih nauka na Imperijal koledžu u Londonu.
Ovo su četiri klimatska rekorda koja su do sada oborena ovog ljeta - najtopliji dan, najtopliji jun globalno gledano, ekstremni toplotni talasi na moru, rekordno mala količina morskog leda na Antarktiku.
Svijet je u julu doživio najtopliji dan u istoriji, čime je oboren globalni rekord prosječne temperature postavljen 2016. godine. Prosječna globalna temperatura je prvi put premašila 17 stepeni Celzijusa, dostigavši 17,08 stepeni 6. jula, prema evropskoj službi za praćenje klime Kopernikus.
"Ljudi su 100% odgovorni za ovaj trend"
Konstantne emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva kao što su nafta, ugalj i gas stoje iza trenda globalnog zagrijavanja. To je upravo ono što se predviđalo da će se dogodi zbog zagrijavanja gasova staklene bašte, kaže klimatolog dr Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu: "Ljudi su 100% odgovorni za ovaj uzlazni trend".
"Ako sam nečim iznenađen, onda je to činjenica da su rekordi oboreni u junu, dakle ranije tokom godine. El Ninjo obično nema globalni uticaj u prvih pet ili šest mjeseci", kaže dr Smit. El Ninjo je najjača prirodna klimatska fluktuacija na svijetu. On donosi topliju vodu na površinu u tropskom Pacifiku, gurajući topliji vazduh u atmosferu. Obično povećava globalnu temperaturu vazduha.
Prosječna globalna temperatura u junu ove godine bila je za 1,47 stepeni viša od tipičnog juna u predindustrijskom periodu. Ljudi su počeli da ispuštaju gasove staklene bašte u atmosferu nakon što je industrijska revolucija počela oko 1800.
Upitan da li je ljeto 2023. ono što je očekivao prije deset godina, dr Smit kaže da su klimatski modeli dobri u predviđanju dugoročnih trendova, ali ne i u predviđanju narednih 10 godina. "Modeli iz 1990-ih su uradili prilično dobar posao u predviđanju onoga što će se dogoditi danas, ali je veoma teško predvidjeti tačno kako će izgledati narednih 10 godina. Sigurno neće postati hladnije", rekao je dr Smit za BBC.
Ekstremni toplotni talasi na moru
Prosječna globalna temperatura okeana oborila je rekorde za maj, jun i jul. Približava se najvišoj ikada zabilježenoj temperaturi površine mora. Ali naučnici su posebno zabrinuti zbog ekstremne vrućine u sjevernom Atlantskom okeanu. "Nikada nismo imali morske toplotne talase u ovom dijelu Atlantika. Nisam ovo očekivala", kaže Danijela Šmit, profesorka nauka o Zemlji na Univerzitetu u Bristolu. U junu su temperature na zapadnoj obali Irske bile četiri do pet stepeni iznad prosjeka, što je Nacionalna uprava za okeane i atmosferu klasifikovala kao toplotni talas kategorija 5 ili "iznad ekstremnog".
"Pojavljuju se stvari koje nismo predvidjeli"
Direktno pripisivanje ovog toplotnog talasa klimatskim promjenama je složeno, ali se na tome radi, kaže Šmit. Jasno je da se svet zagrijao i da su okeani apsorbovali većinu te toplote iz atmosfere: "Naši modeli imaju prirodnu varijabilnost, ali još uvijek postoje stvari koje nismo predvidjeli, ili barem nismo predvidjeli zasad".
Šmit naglašava uticaj ove vrućine na morske ekosisteme koji proizvode 50% kiseonika u svijetu: "Ljudi obično misle na uvenuće drveća i travu kada govorimo o toplotnim talasima. Atlantik je pet stepeni topliji nego što bi trebalo da bude - to znači da je organizmima potrebno 50% više hrane samo da bi normalno funkcionisali", dodala je ona.
Mala količina antarktičkog morskog leda
Područje pokriveno morskim ledom na Antarktiku je rekordno nisko za jul. U poređenju sa prosjekom, od 1981. do 2010. nedostaje područje oko 10 puta veće od Velike Britanije. Naučnici pokušavaju da otkriju tačnu vezu sa klimatskim promjenama. Zagrijavanje planete može smanjiti količinu morskog leda na Antarktiku, ali trenutno dramatično smanjenje može biti posljedica lokalnih vremenskih uslova ili okeanskih struja, objašnjava dr Kerolajn Holms iz Britanske ankete o Antarktiku.
"Ovo je potpuno drugačije od svega što se inače viđa u julu. Led je 10% manji od prethodnog minimuma, što je ogromna razlika", kaže Holms. Ona to naziva "još jednim znakom da zapravo ne razumijemo tempo promjena". Naučnici su očekivali da će globalno zagrijavanje u nekom trenutku uticati na morski led na Antarktiku, ali je do 2015. bilo u suprotnosti sa globalnim trendom za druge okeane, ističe dr Holms.
"Možemo reći da smo pali sa litice, ali i dalje padamo i ne znamo šta je na dnu. Ovo nas je iznenadilo u smislu koliko se brzo to dogodilo. Definitivno nije najbolji scenario, upravo suprotno", objašnjava dr Holms. Sasvim sigurno možemo očekivati sve više ovakvih rekorda kako godina odmiče, kažu naučnici. Ali bilo bi pogrešno nazvati ono što se događa "klimatskim kolapsom" ili "brzim zagrijavanjem", upozorava dr Oto. Nalazimo se u novoj eri, ali još uvek imamo vremena da mnogima obezbjedimo budućnost.
(MONDO.RS)
