Plaža Mogren u Budvi nestaje zbog erozije.
Plaža Mogren u Budvi predstavlja primjer erozije kao posljedice ljudskih aktivnosti. Problem ima naročitu težinu jer je svrstana u grupu zaštićenih objekata prirode.
Stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu kazao je da je problem erozije plaže Mogren isključivo posljedica ljudskih faktora. Kako stručnjak navodi, gradnja jednospratnog ugostiteljskog objekta na drugoj mogrenskoj plaži će dodatno uticati na eroziju.
Prema njegovim riječima, pitanje je vremena kada će plaža u potpunosti da nestane ispred samog objekta. Dijelovi Mogrena II ranije su bili povezani. Danas su razdvojeni na južni i sjeverni dio. Na pojedinim mjestima širina plaže je smanjena za polovinu, a na ostalim dijelovima za trećinu.
Godinama unazad se na nekim plažama u Crnoj Gori uočavaju značajni problemi erozije, kako je kazao Petković. “Na nestabilost obala, odnosno eroziju obala i gubljenje korisne kopnene površine utiču prirodni i ljudski faktori. Prirodni faktori su prisutni već vekovima unazad, pa se erozioni procesi ne mogu pripisati samo njima. Čini se da je u poslednjih nekoliko decenija erozija obala i plaža u svijetu, pa i u Crnoj Gori, uglavnom uslovljena ljudskim faktorima. Ključni ljudski faktori koji utiču na eroziju crnogorskih plaža su posljedice naglog turističkog razvoja, neadekvatnih zaštitnih radova na odbrani od erozije šireg obalnog područja, ili izgradnje objekata u moru i priobalju, koji su direktno izloženi udaru talasa”, navodi Petković.
Ističe da izgled plaže Mogren iz juna ove godine ukazuje da je nakon izgradnje pristupnog puta i objekta na samoj plaži drastično narušen prirodni ambijent. "Izgradnja dugačkog betonskog objekta na samoj plaži predstavlja devastaciju plaže čije će se krajnje posljedice tek vidjeti. Izgrađeni objekat već sada predstavlja vizuelno zagađenje prirodnog ambijenta na plaži Mogren. Potrebno je naglasiti da će se širina plaže ispred objekta drastično smanjivati nakon svakog nevremena praćenog dejstvom velikih talasa. Generalno govoreći početak zelenila na obali predstavlja granicu do koje se prostiru talasi najvećih visina u zimskom periodu. Izgradnjom betonskog objekta širina plaže ispred objekta je skoro prepolovljena, čime je sprečena amortizacija talasa na samoj plaži”, naglasio je Petković.
Zbog toga će, kako dodaje, u zimskom periodu talasi velikih visina udarati u betonski objekat. "Ogromna energija talasa će podizati pesak sa plaže u suspenziju. Jedan dio pijeska će ulaziti kroz mnogobrojne otvore u sam objekat, dok će veći dio pijeska biti odnijet u more, na veće dubine. Pitanje je vremena kada će plaža ispred objekta potpuno nestati. Nakon toga prijeti i rušenje samog objekta jer će se tada cjelokupna energija talasa amortizovati na samom objektu”, tvrdi Petković.
(MONDO/Vijesti.me)
