Poslanici Evropskog parlamenta podnijeli su brojne amandmane na Nacrt rezolucije o Hrvatskoj koji se tiču manjinskih prava, izbjeglica i prognanika, posebno Srba.
Parlamentarci, uglavnom iz stranke Zelenih i Liberala, ali i Demohrišćana, žele da u rezoluciju o Hrvatskoj budu uvrštene i odredbe o nastavku potpune saradnje sa Haškim sudom, ukidanju stanja nekažnjivosti kada je riječ o ratnim zločinima, ekonomskoj pomoći srpskim povratnicima i drugo.
Grupa evropskih poslanika, među kojima je bivša rumunska ministarka pravosuđa Monika Makovei, traži da saradnja sa Tribunalom ostane obaveza Hrvatske.
Njemački poslanik iz redova "Zelenih" Franciska Brantner i holandski Marije Korenelisen "sa zabrinutošću" su konstatovale da još nije riješeno 1 100 slučajeva ratnih zločina, pogotovo kada su žrtve Srbi, a počinioci hrvatske snage bezbjednosti, zbog čega traže od Vlade Hrvatske da znatno pojača finansiranje i da punu političku podršku da bi bile provedene istrage i riješeni prioritetni slučajevi ratnih zločina.
Grupa socijalističkih poslanika, Slovenac Ivo Vajgl, Italijan Nikolo Rinaldi, Bugarin Stanimir Ilčev, Nijemac Aleksandar grof Lambsdorf, pozivaju Vladu u Zagrebu da dozvoli da povratak izbjeglih i prognanih bude omogućen na najbolji način i da se posebna pažnja pri smještaju, zapošljavanju i socijalnom zbrinjavanju pokloni srpskim povratnicima.
Odvojena grupa poslanika, uglavnom poljskih i mađarskih, smatra da hrvatska Vlada treba da poboljša uslove za život i rad, te traži da budu primijenjeni i drugi "ekonomski i socijalni projekti oporavka", da bi se olakšao povratak.
Amandman francuskog poslanika Pervenš Beres, koji je navela u ime Komiteta za zapošljavanje i socijalna pitanja Evropskog parlamenta, poziva hrvatsku Vladu da nastavi sa projektima obnove da bi bili poboljšani životni i radni uslovi osjetljivih kategorija, posebno izbjeglica.
Kada je riječ o pravima manjina, zahtijeva se potpuna istraga o nasilju za vrijeme "Parade ponosa" koja je u junu održana u Splitu i kažnjavanje počinilaca.
Poslanici Evropskog parlamenta uglavnom su tražili da se Hrvatska obaveže na nastavak borbe protiv korupcije na svim nivoima i da nastavi reformu pravosuđa.
Neki amandmani koje su podnijeli Slovenci Jelko Kacin i Ivo Vajgl, Bugarin Stančev i Britanac Endrju Daf, pozivaju Hrvatsku da riješi bilateralna pitanja sa susjednim zemljama prije članstva, u narednih godinu i po, a posebno se ističe granica sa Srbijom.
U nacrtu rezolucije upozorava se Hrvatska da riješi pitanja granica sa susjednim zemljama, kao i restituciju svojine i pitanja izbjeglica, te naglašava da bilateralna pitanja ne smiju kočiti napredak kandidata i potencijalnih kandidata drugih zemalja zapadnog Balkana.
Nacrt rezolucije podnio je 26. oktobra izvjestilac za Hrvatsku Hanes Svoboda. Poslanici Evropskog parlamenta o rezoluciji će glasati 30. novembra i ona će imati savjetodavni, a ne obavezujući karakter.
(Srna/MONDO)
