Nakon čitanja optužnice bivši hrvatski premijer Ivo Sanader u Županjskom sudu u Zagrebu izjavio da nije kriv.
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader na početku suđenja za ratno profiterstvo očekivano je izjavio da je razumio optužnicu koja ga tereti za traženje i primanje 3,61 miliona kuna (483.000 evra) provizije od austrijske Hipo banke tokom 1994. i 1995. godine i rekao da nije kriv.
Nakon uzimanja podataka od strane sudije Ivana Turudića, pri čemu je Sanader insistirao da objasni kako je bez boravka na frontu dobio čin pukovnika Hrvatske vojske, zastupnica optužbe, zamjenica direktora Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Tamara Laptoš pročitala je optužnicu.
Ona je, ističući da će na osnovu dokaza i iskaza 19 svjedoka dokazati da je Sanader kao zamjenik ministra spoljnih poslova 1994. i 1995. tražio i dobio proviziju od pet odsto od ugovorenog iznosa kredita, odnosno sedam miliona austrijskih šilinga, čime se tereti i za ratno profiterstvo.
"Tada je u Hrvatskoj trajao rat, bila je visoka inflacija, a Hrvatska je teško pronalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila. O tome će svjedočiti tadašnji šef diplomatije Mate Granić i premijer Nikica Valentić. Sve je bilo dobro poznato Ivi Sanaderu koji je iskoristio situaciju", rekla je.
Tadašnjem rukovodiocu šefu Hipo banke Volfgangu Kultereru rečeno je da umjesto osam odsto koliko je Sanader tražio ispregovara nižu proviziju, o čemu govori i člana uprave predsjednika Hypo banke Gintera Stridingera iz 1994. godine.
Sanader je tada obećao da će Hipo banka imati povlašten položaj na hrvatskom tržištu i da će profitima nadoknaditi iznos dat za proviziju, naglasila je Tamara Laptoš.
Po riječima jednog od advokata, Čede Prodanovića, optužnica je nelogična, jer bi bilo čudno da neka banka daje odgovornim osobama proviziju da uđe na tržište koje ne postoji.
Osim toga ratno profiterstvo primjenjuje se na period iz 1994, kad taj zakon nije postojao, te dovodi u pitanje ustavnost tog zakona. Kupovina zgrada hrvatskih ambasada, za šta je Hipo banka dala kredit, nema nikakve veze s ratnim stanjem, rekao je Prodanović i dodao da se optužnica zasniva na indicijama.
Sudu se obratio i sam Sanader. "Nisam tražio ni dobio proviziju, jer sam se uvijek vodio uvjerenjem da služim narodu i bila mi je strana pomisao o proviziji", rekao je i odbacio tvrdnju Kancelarije da je profiter.
U 20 godina Hrvatske bio je na više visokih dužnosti, na šta je ponosan, pri čemu je ponovio da je čin pukovnika dobio 1993. godine kao član ratne vlade i kao učesnik kriznog štaba u pregovorima oko razmjene zarobljenika.
Sanader je izjavio da je Kancelarija tendencizno koristila dokumentaciju oko Hipo banke jer je na osnovu istih dokumenata u Austriji ispitan kao svjedok, a u Hrvatskoj kao optuženi. On se takođe požalio da tužilaštvo njegovim advokatima nije dalo dokumenta koja mu idu u prilog.
Sanader je optužen i zbog primanja deset miliona evra mita od predsjednika uprave MOL-a Žolta (Zsolt) Hernadija kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.
Uz afere o nezakonitoj prodaji struje Hrvatske elektroprivrede i pogodovanju kompanijama Roberta Ježića osumnjičen je i u aferi Fimi medija u kojoj je pod istragom od nedavno i HDZ čiji je do 2009. bio predsjednik.
(Tanjug/MONDO)
