Prije 83 godine u kragujevačkim Šumaricama strijeljano je oko 3.000 nedužnih građana, među kojima je bilo i oko 300 đaka i nastavnika, što je jedan od najvećih ratnih zločina njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu na teritoriji bivše Jugoslavije.
Strijeljanje je bilo odmazda za pogibiju deset i ranjavanje 26 njemačkih vojnika u napadu partizana 16. oktobra 1941. na Treći bataljon 749. pješadijskog puka Vermahta.
Odmazdu su Nijemci počeli 19. oktobra u selima Maršiću, Ilićevu i Grošnici.
Tada je, prema istorijskim izvorima, strijeljano 416 mještana, što nije bilo ni blizu kvote koju su Nijemci tada propisali - 100 za jednog.
Da bi ispunili tu kvotu, oni su 20. oktobra počeli da hapse građane Kragujevca i da ih 21. oktobra strijeljaju.
Skoro da niko nije ni pokušao da pobjegne, plašeći se posljedica za svoje porodice, a Nijemci su se poslužili trikom da je sve zbog zamjene ličnih karata.
Uhapšene ljude su zatvorili u kasarnu "Tanasko Rajić" i odatle ih odveli na strijeljanje 21. oktobra.
Za tri dana je strijeljano oko 3.000 ljudi, a među njima i mnogo djece i to ne samo u Kragujevcu, nego i u Jadru i Kraljevu.
U Srbiji se 21. oktobar obilježava kao Dan sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu.
Spomen park "Kragujevački oktobar", u okviru kog je i muzej "21. oktobar", kao i pjesma Desanke Maksimović "Krvava bajka" čuvaju sjećanje na streljane građane.
U Muzeju "21. oktobar" su, između ostalog, izložene lične stvari stradale djece - kape, đačke knjižice, oredni, dokumenta, sve ono što su imali kod sebe kada su streljani.
Prvo okupljanje porodica i rodbine nastradalih u Šumaricama održano je 1944. godine.
Spomen-park "Kragujevački oktobar" osnovan je 1953. godine sa željom da očuva uspomenu na strijeljanu djecu i građane, da njeguje kulturu skećanja i širi ideju mira i tolerancije kroz raznovrsne memorijalne i umjetničke manifestacije i aktivnosti.
Veliki školski čas kraj spomenika strijeljanih đaka i profesora održava se od 1971. godine.
SRNA
