Kako je građen autoput "Bratstvo jedinstvo"

"Akcijaši", "brigadiri", omladinci i kao ih sve nisu zvali, riječju pripadnici radnih brigada u kojima su bili jugoslovenski ali i mladi ljudi iz inostranstva i pripadnici JNA, okupili su se danas da evociraju uspomene na period kada su prije više od 60 godina počeli da grade autoput "Bratstvo jedinstvo".

Radne akcije počele su još tokom rata - žetvom ispred neprijateljskih položaja, sječom drva na Crnom Vrhu i Rudniku, branjem kukuruza, izjavio je za Tanjug jedan od učesnika tih akcija Slobodan Ristanović i dodao da su poslije na red došle "omladinske" pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo.

"Omladina je izgradila 16 pruga u jednom periodu, a učestvovali smo i u gradnji četiri hidroelektrane, fabrike 'Ivo Lola Ribar' u Železniku, 'Sevojno' kod Užica", prisjeća se Ristanović i navodi da je ipak autoput bio najveći objekat koji je omladina gradila od 1948. do 1950. godine.

Nakon toga uslijedio je sedmogodišnji prekid u izgradnji autoputa zbog ekonomske blokade, a radovi su nastavljeni 60-ih godina, dionicom Zagreb-Ljubljana, poslije čega se neprekidno radilo na nekoliko etapa od Beograda do Đevđelije.

Kako je kazao Ristanović, omladina je izgradila 1.050 kilometara autoputa, a mladi su se dobrovoljno prijavljivali za učešće u radnim akcijama.

"Kad počne prijavljivanje za radne akcije, javi se tri puta više omladinaca nego što je potrebno, pa su organizatori bili na velikim mukama koga da ostave za sljedeću smjenu. Ljudi su se kačili na vozove kojima smo polazili na akciju i željeli da ostanu", podvukao je Ristanović.

Jedan od komadanata radnih akcija bio je i Tomislav Badovinac, koji nam je ispričao kako su one bile sinonim bratstva i jedinstva i drugarstva, ali i vrsta vaspitno-obrazovnog sistema, koji nije bio nametnut.

Badovinac, koji je danas proglašen za počasnog člana Udruženja učesnika omladinskih radnih akcija, ukazao je da je gotovo svaki drugi čovjek u to vrijeme bio akcijaš i nije se toga stidio.

Mladi danas nemaju dobru perspektivu, smatra Badovinac, zbog čega je potrebno ponovo organizovati neke oblike njihovog angažovanja, posebno u ruralnim sredinama.

Učesnik radnih akcija, a od 1961. godine i najmlađi komadant naselja na izgradnji autoputa u Preševu, bio je Stevo Basta, koji je učestvovao i u akcijama 1959. godine kod Niša i 1960. godine u Predejanima.

U Preševu su boravile radničke seoske brigade, naveo je Basta i dodao da su omladinci u naseljima ostajali po dva mjeseca.

"Život u naseljima bio je organizovan. Buđenje je bilo u četiri, zatim su se spremale barake, pa umivanje, fiskultura, doručak i odlazak na gradilište", prisjeća se Basta i dodaje da su svake večeri u naseljima gostovala kulturno umjetnička društva.

Postojala su i takmičenja brigada i naselja, a pojedinci su mogli da idu na različite kurseve, pa je, prema Bastinim riječima, traktorski kurs u Preševu završilo oko 300 omladinaca, a bilo je i onih koji su učili za vodoinstalatere ili vozače.

"Bilo je spojeno i radno i korisno, a najveći odziv bio je za takmičenja za radne rezultate, u kojima se takmičilo koja će brigada i brigadir biti najbolji", naveo je Basta, uz objašnjenje da su nagrade bile udarničke značke i ordeni brigada.

Jedan od akcijaša bio je i Tomislav Lazić, koji se prvi put na akciju otišao 1947, sa 14 godina i to na gradilište pruge Šamac-Sarajevo.

On je radio i na putu Grdelica-Sarajevo, kao član Glavnog štaba, a u izgradnju te etape bilo je uključeno oko 48.000 omladinaca, iz 20 naselja, koji su se smjenjivali na mjesec dana.

Rad i život u naselju su bili raznovrsni, prisjeća se Lazić, ali dodaje da je najveća tekovina bila za mnoge trajno prijateljstvo.

Autoput "Bratstvo i jedinstvo" je povezivao većinu republika SFRJ, a išao je od Jesenica preko Ljubljane, Novog Mjesta, Zagreba, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Beograda, Niša i Skoplja do makedonsko - grčke granice.

Izgradnja je započela poslije Drugog svjetskog rata da bi se Jugoslavija dobro saobraćajno povezala, jer je tada imala samo lokalne i regionalne puteve lošeg kvaliteta.

Nekadašnji brigadiri organizovali su u prostorijama "Udruženja Kragujevčana i prijatelja Kragujevca" svečanost povodom godišnjice završetka dionice autoputa Grdelica - Skoplje.

Svjedočenja bivših akcijaša pogledajte OVDJE.

(Tanjug)