Evropski parlament poziva Evropski savjet da u martu odobri Srbiji status kandidata za članstvo u EU "pod pretpostavkom da će srpske vlasti dotle ispuniti uslove, utvrđene na zasjedanju vođa EU u decembru 2011".
To se navodi u predlogu rezolucije EP, o kojem će sutra u Briselu, raspravljati Spoljnopolitički odbor EP.
Taj dokument bi, poslije još dvije rasprave, parlament EU trebalo da usvoji na plenarnom zasjedanju pocetkom marta.
Evropski parlament, piše u nacrtu rezolucije, smatra da bi, s obzirom na mišljenje Evropske komisije o napretku Srbije, iz oktobra 2011, pregovori o prijemu Srbije "trebalo da počnu što prije čime bi se pokazala predanost Evropske unije perspektivi te zemlje za ulazak u EU".
Jer, kako je naglašeno, EP "smatra da su ostvareni ključni prioriteti na koje je Evropska komisija ukazala u mišljenju, i da se nastavljaju reforme" u Srbiji.
Prema nacrtu rezolucije, EP "pozdravlja napredak Srbije u procesu reformi" i poziva vlasti u Beogradu da iskoriste vrijeme do zasjedanja vođa EU u martu, "za djelatno angažovanje u dijalogu s Prištinom da bi u potpunosti primijenile postignute dogovore, i da se nađu rješenja za puno učešće Kosova u regionalnoj saradnji, uključujući trgovinu".
Evroposlanici će istaći da "dalji napredak Srbije u integraciji u Evropsku uniju zavisi od napretka u obezbjeđivanju 'kriterijuma iz Kopenhagena' " EU za učvršćenje političke demokratije i funkcionalne tržišne privrede u zemljama koje žele da postanu članice Unije.
S tim u vezi se posebno naglašava potreba jačanja vladavine zakona, poštovanja ljudskih prava i "boljeg djelovanja tržišne privrede".
EP traži da svi u regionu budu uključeni u saradnju, a posebno se pozdravlja podrška Srbije i Hrvatske Bosni i Hercegovini, i doprinos predsjednika Borisa Tadića i Ive Josipovića jačanju veza Srbije i Hrvatske.
Takođe se pozdravlja to što je Srbija izručila Tribunalu u Hagu preostale odbjegle optuženike - Ratka Mladića i Gorana Hadžića, uz napomenu da je nužno istražiti "mreže podrške koje su oni imali, posebno u vojnim i civilnim bezbjednosnim službama".
Evroposlanici, piše u nacrtu, pozdravljaju napredak u suzbijanju korupcije u Srbiji, ističući odluke Ustavnog suda o sprečavanju sukoba interesa na javnim položajima. Oni međutim napominju da postoje "povezani interesi političkih stranaka i tajkuna da održe sistemsku korupciju - što je opšti problem u regionu".
U predlogu rezolucije se od vlasti Srbije traži jačanje državnih tijela za bitku protiv korupcije i podvlači da "je istinska vladavina zakona nužna za privlačenje stranih investicija i brži prelazak ekonomije na slobodno tržište".
"Postojanje monopola s tim u vezi ozbiljno narušava taj prelazak", ocjenjuje se u dokumentu EP i poziva vlada u Beogradu da i dalje donosi mjere za ukidanje tih monopola, i za olakšavanje osnivanja malih i srednjih preduzeća.
Takođe se ukazuje na "mnoge nepravilnosti, posebno u privatizaciji i javnim nabavkama", traži se tačno utvrđivanje javnog vlasništva da bi se "obezbijedilo sigurno i predvidivo poslovanje", i predočava se nužnost "nastavka restitucije privatne imovine i da se spriječi da privatni interesi otuđe javna dobra".
(Beta)
