Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni su danas u Hagu svih tačaka optužbe za ratne zločine nad Srbima za vrijeme i poslije Oluje
Žalbeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je danas hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za zločine protiv srpskih civila u Oluji, a nijednu odluku nije donijelo jednoglasno.
Predsjednik Tribunala Teodor Meron je saopštio da Žalbeno vijeće smatra da Gotovina i Markač nisu učestvovali u zajedničkom zločinačkom poduhvatu tokom operacija u Obrovcu, Kninu, Gračacu i Benkovcu.
Takođe je odlučilo da se ne može smatrati da su artiljeriski napadi na te gradove imali za cilj nasilno proterivanje srpskog stanovništva.
Meron je naredio da se Gotovina i Markač odmah puste na slobodu.
Gotovina i Markač u žalbenom postupku, oslobođeni su po svim tačkama optužnice osim po tački tri u kojoj su generali bili optuženi da su znali za zločine ali nisu ništa uradili da ih spriječi.
Meron je rekao da Žalbeno vijeće smatra da je Gotovina preduzeo sve razumne mjere u pogledu sprečavanja zločina.
Gotovina je u prvostepenom postupku pred Haškim sudom 15. aprila 2011. godine osuđen na 24 godine zatvora, Markač na 18 godina, a preostali član hrvatske "trojke", general Ivan Čermak, oslobođen je krivice i Tužilaštvo na tu odluku nije uložilo žalbu.
Gotovina i Markač su optuženi za progon, deportaciju, ubistva, nesprečavanje zločina, zločine protiv čovječnosti, pljačku javne i privatne imovine i kršenje zakona i običaja ratovanja u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata kojim je rukovodio pokojni predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, sa ciljem da se protjera srpsko stanovništvo.
Gotovina je u vrijeme "Oluje" bio komandant Zbornog područja Split, a Markač Specijalne policije.
Govoreći o dijelu presude za protjerivanje srpskog stanovništva, Meron je rekao da vijeće smatra da se odlazak civila istovremeno sa zakonitim artiljerijskim napadim ne može okarakterisati kao deportacija, dodajući da Žalbeno vijeće smatra da na suđenju nije dokazano da je granatiranje bilo protivzakonito.
"Pošto je odbačen zaključak sudskog vijeća da je granatiranje bilo protivpravno, Žalbeno vijeće smatra da nema dokaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine silom ili prijetnjom sile", rekao je Meron.
"Smatramo da su greške sudskog vijeća dovoljno ozbiljne da se zaključci o analizi pogodaka ne bi mogli održati", rekao je Meron.
Žalbeno vijeće je zaključilo da je Markač propustio da istraži zločine specijalne policije i tako stvorio atmosferu nekažnjivosti, što je pripadnike specijalne policije potaknulo na ratne zločine.
Žalbeno vijeće smatra da su svi zaključci raspravnog vijeća o odgovornosti Markača dovedeni u kontekstu zaključaka o protivpravnom granatiranju četiri grada. Shodno tome, Žalbeno vijeće smatra da nema dovoljno dokaza za osuđujuću presudu protiv Markača na osnovu komandne odgovornosti, rekao je na pretresu Meron.
Žalbeno vijeće smatra da je pogrešan zaključak sudskog veća da u Kninu nisu postojale pokretne mete i zbog toga smatra da je sudskog vijeće pogrešno zaključilo i da napad na Knin nije bio usmjeren samo na vojne ciljeve, rekao je Meron.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala nijednu odluku nije donjelo jednoglasno.
Suđenje za "Oluju" počelo je 11. marta 2008. zbog ratnih zločina iz avgusta 1995. godine.
(MONDO/agencije)
