Delegati DS na vanrednoj izbornoj skupštini bitaju najviše funkcionere stranke. U trci za predsjednika Dragan Đilas i Branimir Kuzmanović.
Počela je izborna skupština Demokratske stranke. Na samom početku, izabrano je Radno predsjedništvo koje će rukovoditi Izbornom skupštinom.
Za funkciju predsjednika DS kandidovali su se dosadašnji zamjenik predsjednika stranke i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i predsjednik opštine Vračar Branimir Kuzmanović. Zbog ranije odluke Borisa Tadića da osustane od izborne trke, na sjednici nema neizvjesnosti, budući da je Đilas ubedljivi favorit.
Za sedam potpredsjednika DS kandidovali su se: Nataša Vučković, Jovan Marković, Vesna Martinović, Dejan Nikolić, Bojan Pajtić, Miodrag Rakić i Goran Ćirić.
Sadašnji predsjednik DS Boris Tadić podnio je izvještaj o radu, poslije čega će izvještaj podnijeti i predsjednik Političkog saveta Dragoljub Mićunović. Tadić će poslije Izborne skupštine biti počasni predsjednik DS.
Na početku Skupštine delegati su ovacijama pozdravili odlazećeg predsjednika DS.
"Dao sve sto sam mogao da očuvam integritet DS i podgnem njen uticaj u građanstvu", istakao je odlazeći predsjednik DS.
Čeka nas težak posao u budućnosti. Ukoliko DS nastavi da još više razvija proces diskusije i pokaže snagu da sama sebe mijenja, imaće legtimitet da ponovo preizme vlast vrlo brzo i nastavi da nosi barjak slobode i demokratije, rekao je Tadić.
Ako ne pokažemo tu snagu, plaćaćemo cenu i to vi koji ćete voditi DS treba da imate na umu, upozorio je Tadić .
DS je, kako je rekao jedini politički činilac koji je u stanju da reformiše društvo u pozitivnom smislu, a to će moći samo ako se bude unutar sebe transformisala
"DS ne smije da se prilagođava okolnostima i dnevnim tokovima, DS je formirana da izgradi mir, stabilnost, pravdu i sprovodi reforme. DS je obavezna da prednači u tom poslu", istakao je Tadić u svom izvještaju o radu između dvije skupštine, dodajući da DS ima misiju koju su kreirali njeni osnivači,a koju je i on sprovodio.
Tadić, koji nije kandidat za predsjednika stranke, poručio je pretedentima na tu funkciju, Draganu Djilasu i Branimiru Kuzmanoviću, da će DS imati legitimitet da preuzme vlast u Srbiji "vrlo brzo, nakon sljedećih izbora", samo pod uslovom da sama sebe menja iznutra, da čuva integritet i razvije procese diskusije.
On je istakao da reforme moraju da budu korenite i hrabre i da je zato potrebno da u stranci postoji komunikacija.
"DS treba sama da odluči da li će njome ovladati nomenklatura ili će biti u stanju da se menja i obezbjeđuje priliv novih ljudi i ideja. Ako prevlada nomenklatura, stranka neće imati budućnost", kazao je Tadić.
On je ocijenio da DS nije odgovorna samo za svoju, već i za budućnost Srbije, regiona i za izgradnju mira i stabilnosti u Evropi.
Navodeći da je DS kažnjena na posljednjim izborima zbog toga što nije urađeno sve što se očekivalo, Tadić je kazao da su "svi izborni neuspjesi proistekli iz toga što njeni predstavnici u državnim organima nisu razumjeli šta je misija DS. "Da je bilo razumijevanja šta je misija, DS ne bi platila cijenu", istakao je on.
On je još poručio da DS mora da se bori da politika mira i politika pomirenja budu deo svake politike i institucije u Srbiji, da se poštuje vladavine prava i da je on, dok je vodio Srbiju, kao najvažnije pitanje tretirao pitanje politike mira i nastavak politike pomirenja, bez čega ne bi bilo moguće nastaviti proces reformi.
"Te politike su obaveza svakog političara i institucije u Srbiji, jer oni koji ne razumiju destrukivno dejstvo konflikata rade o glavi svakom stanovniku", kazao je Tadić i dodao da je radio i na pomirenju unutar srpskog društva i na postizanju nacionalnog konsenzusa oko većine najvažnijih pitanja.
Član Glavnog odbora DS, književnik Gojko Tešić izjavio je danas da je dogovor o povlačenju Borisa Tadića iz izborne trke u stranci "truli kompromis čija će se ružna strana vrlo brzo pokazati" i da to nije zalog za izlazak DS iz krize, već naprotiv.
"Nije Boris Tadić izgubio izbore, već DS, a Tadić samo plaća ceh", rekao je Tešić i istakao da mu je žao što se Tadić povukao iz izborne trke i izrazio uvjerenje da bi sada bolje radio jer je stekao iskustvo i vidio gdje su počinjene greške.
Tešić je delegatima pokazao list papira za koji je rekao da je lobistički spisak kandidata na kojem nema nekih vrednijih ljudi koji su bili veoma vrijedni u stranci.
"To je primjer grotesknosti demokratije", kazao je on.
Tešić je rekao i da mu nije jasno zašto se DS nije prvo obračunala sa korupcijom u svojim redovima iako je vrh stranke to obećao prije tri godine.
Osim temeljnih personalnih izmjena u vrhu stranke, izborna skupština demokrata će usvajanjem statutarnih izmena koje je predložio Glavni odbor na posljednjoj sjednici donijeti značajne organizacione promjene, kao i ideološki povratak socijaldemokratskim korenima stranke.
Na konačnoj listi kandidata za organe koje će izabrati Skupština DS, jedini kandidat za predsjednika Političkog savjeta je sadašnji predjsednik tog stranačkog tijela Dragoljub Mićunović, a kandidati za članove Predsedništva DS po regionima su Milica Delević, Ana Tomanova Makanova, Tamaš Tot, Milovan Mićović, Ivan Jovanović, Slobodan Kocić, Miloš Simonović i Goran Bogdanović.
Jedino su za region Smedereva istaknute dvije kandidature za funkciju člana Predsjedništva DS: Ljubiše Stokića i Bratislava Trifunovića.
Na izbornoj skupštini biraće se i 67 članova Glavnog odbora stranke, kao i članovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora stranke.
Stranka će, kako se planira, nakon unutrašnje konsolidacije, reaktivirati resorne odbore, koji će imati jasna ovlašćenja u kadrovskoj politici stranke i biti svojevrsna vlada u sjenci.
Prema dnevnom redu, nakon usvajanja Poslovnika o radu Skupštine stranke, izbora verifikacione i izborne komisije, izvještaja predsjednika DS i drugih organa stranke o radu između dvije sjednice, uslijediće verifikacija izmjena i dopuna Statuta DS i biće predložena programska deklaracija "Za aktivnu demokratiju i socijalnu pravdu".
Pred delegatima izborne skupštine naći će se brojne izmjene Statuta DS, u koje je Tanjug imao uvid, a jedna od najznačajnijih je uvođenje obaveznih izbora u stranci u roku od 180 dana nakon održavanja predsjedničkih, parlamentarnih ili lokalnih izbora.
Uže Predsjedništvo stranke će, prema predloženim izmjenama statuta, dobiti neka ovlašćenja koja su do sada pripadala predsjedniku stranke, tako da će u budućnosti taj organ pokretati postupke za raspuštanje lokalnih odbora i razrešenje visokih funkcionera stranke, uključujući potpredsjednike.
Predsjedniku stranke se oduzima pravo da samoinicijativno saziva skupštinu stranke, a ubuduće će to moći da čini isključivo na prijedlog Predsjedništva.
Statutarnim izmjenama će biti proširen sastav užeg Predsjedništva, koje će imati 14 članova (13 sa pravom glasa), a biće povećan i broj članova Predsjedništva.
Statutarnim izmenama će biti omogućeno da za dva i po mjeseca neposrednim glasanjem svih članova DS budu izabrani članovi Predsjedništva iz okruga, a istovremeno bi trebalo da budu organizovani i izbori u gradovima i opštinama u kojima je odborima istekao mandat.
Planirano je i formiranje etičkog odbora kako bi se preventivno reagovalo na zloupotrebe u stranci, a uvodi se i funkcija generalnog sekretara, koji treba da efikasnije približi politiku stranke lokalnim odborima i članovima.
U planu je i osnivanje Savjeta za saradnju sa sindikatima, koji treba da potvrdi socijaldemokratsku orijentaciju stranke, kao i formiranje Centra za edukaciju, koji treba da poboljša kadrovsku bazu stranke.
(Tanjug/MONDO)