Još se Albanci s Kosova nisu odmorili od proslave Dana albanske zastave, a već se spremaju za novu feštu.
Oni očekuju da će Ramuš Haradinaj od sutra biti slobodan čovjek.
Sutra bi u Haškom tribunalo trebalo da bude izrečena konačna presuda nekadašnjem premijeru Kosova Ramušu Haradinaju, koji je osumnjičen za ratne zločine na Kosovu.
U Prištini su uvjereni da će Hradinaj biti oslobođen pa su već uveliko u toku pripreme za njegov doček.
Gradovi na Kosovu su okićeni bilbordima na kojima piše "Svijetlog obraza naprijed", a građani i političari daju izjave u kojima izražavaju uvjerenost u oslobađajuću presudu Haškog tribunala.
Mediji u Prištini idu i dalje i bivšem komandantu OVK "čuvaju" premijersku fotelju, a srpski mediji, kalkulišući sa tom mogućnošću navode da će se srpski premijer Ivica Dačić možda naći u "nebranom grožđu" jer nasuprot njega u Briselu više neće sedeti Hašim Tači, već dojučerašnji stanar "Sheveningena"
Prištinski analitičari sa povratkom Haradinaja očekuju manje potrese na političkoj sceni, jer se očekuje da će ovaj bivši komandant OVK i njegova stranka Alijansa za budućnost Kosova željeti veće učešće u vlasti i kompromise vladajuće koalicija na čelu sa Demokratskom partijom Kosova.
Na čemu se zasniva toliki optimizam i uvjerenost Albanaca u oslobađajuću presudu?
Nekadašnji visoki funkcioner SFRJ i savjetnik Hašima Tačija, Azem Vlasi, optimizam zasniva na pravnim tačkama:
"Moje pravno mišljenje je da u ponovljenom postupku Haradinaju nisu izvedeni novi, suštinski dokazi i više od 90 odsto sam uvjeren da će Haradinaj biti oslobođen. Tužilaštvo u šest tačaka zbog kojih se ponavlja suđenje nije prikazalo nove dokaze", kaže Vlasi.
On, međutim, ne vjeruje da će Haradinaj sjesti za sto sa Dačićem, ali vjeruje da će se vratiti na kosovsku političku scenu:
"On je u politici, predsjednik je stranke, sada je samo privremeno odsutan. Ne vjerujem da će imati aktivnu ulogu u dijalogu sa Beogradom", kaže Vlasi za "S media".
Haradinaj je od maja u Prištini, gdje u kućnom pritvoru čeka konačnu odluku suda. On se danas vjerovatno već vratio u Hag za sjednicu suda koja će biti održana sutra, a na kojoj se očekuje izricanje presude.
O sudbini Haradinaja odlučiće žalbeno vijeće u kom se nalazi i Teodor Meron, sudija čiji je glas odlučio da se na slobodi nađu i Gotovina i Markač, zbog čega srpska strana strijepi da će pravda opet biti zaobiđena.
Najviši srpski zvaničnici upozoravaju da bi takva odluka bila politički motivisana i da bi imala ozbiljne posljedice po dalji dijalog Beograda i Prištine.
Beogradski mediji pišu da bi oslobađanje Haradinaja taj dijalog moglo da "spusti" isključivo na tehnički nivo, što praktično znači da bi sastanak premijera Srbije Ivice Dačića i kosovskog premijera Hašima Tačija zakazan za 4. decembar mogao biti otkazan.
Sam Dačić izjavio je tim povodom da je nastavak političkog dijaloga u interesu Beograda iako ima dovoljno razloga da se otkaže, ali iz predsjedništva poručuju da takav scenario, ipak, nije isključen.
"Ima dovoljno razloga da se sve to odloži i otkaže, ali šta time dobijamo? Ne dobijamo ništa. Mi na tim razgovorima ne činimo nikome ništa, mi radimo za sebe", rekao je Dačić.
Međutim, ni u samoj međunarodnoj zajednici ne očekuju da Haradinaj bude osuđen.
Takve ocjene stigle su od bivše haške tužiteljke Karle del Ponte, koja je navela da postoji opasnost da se ponovi slučaj Gotovine i Markača, kao i od britanskog ambasadora u Srbiji Majkla Devenporta koji očekuje sličan ishod, ali i poziva da to ne bude povod da se odustane od pregovaračkog procesa.
Haški tribunal je najavio da će sutra biti izrečena presuda Haradinaju, Idrizu Baljaju i Ljahiju Brahimaju, optuženima za zločine nad Srbima i drugim nealbancima na Kosovu 1998. godine.
Tužilaštvo je tražilo zatvorske kazne za optužene od po najmanje 20 godina, dok je odbrana ocijenila da treba da budu oslobođeni.
Haradinaj i Baljaj su 3. aprila 2008. godine, poslije trogodišnjeg procesa, oslobođeni krivice po svim tačkama optužnice, dok je Brahimaj osuđen na šest godina zatvora.
Haški tribunal je, međutim, 21. jula 2010. odlučio da suđenje bude djelimično ponovljeno.
To je prvi ponovljeni proces u istoriji tog suda.
Haradinaj je rođen 3. jula 1968. u selu Glođani kod Dečana na Kosovu. Poslije demonstracija kosovskih Albanaca 1989. emigrirao je u Švajcarsku, gdje je regrutovan u Narodni pokret Kosova, iz kojeg je nastala Oslobodilačka vojska Kosova.
Na Kosovo je često dolazio ilegalno, a trajno se vratio sredinom 1997, kada je s braćom Dautom i Škeljzenom organizovao terorističke napade na policiju širom Metohije. U aprilu naredne godine postao je jedan od regionalnih komandanata OVK.
Na njegovu inicijativu u Glođanu je formirana specijalna jedinica OVK "Crni orlovi", kojoj se pripisuje odgovornost za mučenja i ubijanja više desetina srpskih civila, čija su tijela nađena u Radonjićkom jezeru i po seoskim bunarima u opštini Dečani.
Vlasti u Beogradu optužile su Haradinaja da je odgovoran za mnoge zločine nad Srbima u tom dijelu Pokrajine i za njim raspisale potjernicu. Optužen je da je za masovno ubistvo Srba na području Glođana, gdje je u ljeto 1998. na poljoprivrednoj plantaži nađeno više od 20 leševa.
Poslije zvaničnog raspuštanja i demilitarizacije OVK, početkom 2000, formiran je Kosovski zaštitni korpus, u kojem je Haradinaj bio zamjenik komandanta Agima Čekua. Sa te dužnosti se povukao 11. aprila te godine i najavio osnivanje stranke.
Nova stranka pod nazivom Alijansa za budućnost Kosova formirana je 29. aprila 2000. i Haradinaj je izabran za njenog predsjednika, a 2004. godine i za premijera Kosova.
Tribunal je protiv Haradinaja (zajedno sa Idrizom Balajem i Lahi Brahimajem) 4. marta 2005. podigao optužnicu (slučaj br. IT-04-84-I), kojom ga po 37 tačaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, na osnovu individualne krivične odgovornosti (koja uključuje i učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu), počinjene u periodu od 1. marta do 30. septembra 1998. godine (u koje vrijeme je Haradinaj bio komandant tzv. operativne zone Dukađin (Metohija).
Haradinaj je po prijemu optužnice podnio ostavku na mjesto premijera Kosova, i dobrovoljno se predao Tribunalu 9. marta 2005.
Dana 4. marta 2005, sudija Bonomi je potvrdio optužnicu protiv Ramuša Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja i naložio da bude zapečaćena. Taj nalog je prestao da važi 10. marta 2005.
Svi su u prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom odbacili vlastitu krivicu za ratne zločine nad kosovskim Srbima, Romima i Albancima za koje su optuženi.
Haški tribunal je 3. aprila 2008. donio oslobađajuću presudu Ramušu Haradinaju. Prema ocjeni Pretresnog vijeća, Tužilaštvo je dokazalo da su pripadnici OVK počinili zločine, uključujući ubistva, okrutno postupanje, mučenja i silovanja, ali (osim u dva slučaja kada su u pitanju drugi optuženi) nije dokazalo "van razumne sumnje" da su u to bili umiješani ili odgovorni i sam Haradinaj i drugi optuženi.
Sud je u presudi ocijenio da je stečen "snažan utisak da se suđenje odvijalo u atmosferi u kojoj se svjedoci nisu osećali bezbjedno" i da su "teškoće vezane za pribavljanje dokaza predstavljale značajnu karakteristiku ovog suđenja".
Haški sud je u julu 2010. poništilo oslobađajuću presudu zbog zastrašivanja svjedoka, a potom je 2011. ponovo pokrenuo optužnicu protiv Haradinaja za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja 1998.
Novi postupak uključuje i optužnicu za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem zlostavljanja Srba, Albanaca i Roma, te ubistva i mučenja u logoru OVK u Jablanici, Opština Đakovica.
(MONDO/agencije)
