Đurđevdan i slava na listi UNESKO?

Krsna slava i Đurđevdan nominovani su za Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva UNESKO, a da li su prihvaćeni znaće se u drugoj polovini 2014. godine, rekao je Tanjugu predsjednik Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno naslijeđe Saša Srećković.

Slavu je Republika Srbija samostalno nominovala za Reprezentativnu listu, dok je Đurđevdan predložen u okviru multinacionalne nominacije.

Inicijativa je krenula od Turske, koja ima običaj Hidrelez, sa sličnom osnovnom funkcijom buđenja proljeća i prirode, i on može da se identifikuje sa srpskim Đurđevdanom. Turci su ga nominovali, a mi smo prišli toj nominaciji zajedno sa Rumunijom, Moldavijom, Makedonijom i Hrvatskom, precizirao je Srećković.

Objašnjavajući razloge zbog kojih su odabrali baš ova dva elementa između 27 upisanih u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa, on je rekao da je važna "identitetska funkcija, osobenost po kojoj je karakterističan jedan narod i šira zajednica i po čemu se identifikuje najveći dio populacije jedne države".

"Mislili smo da je najbolje krenuti sa nečim što je zaista vrlo karakteristično za naš kulturni identitet, a krsno ime ili slava je bez sumnje jedan od najvažnijih običaja, koji su karakteristični za srpski narod i za pravoslavno stanovništvo u Srbiji", rekao je Srećković.

UNESKO je prošle godine donio odluku da samo jedan element nematerijalnog kulturnog naslijeđa iz jedne zemlje može da dođe na jednu od tri liste - Reprezentativna lista, Lista elemenata kojima je potrebna hitna zaštita i Registar dobrih praksi. Izuzetak se pravi kada se radi o multinacionalnim nominacijama.

Srećković je objasnio, da bi neki element bio upisan u listu, mora da demonstrira jaku vezu između naslijeđa i lokalnih zajednica, da predstavlja živo naslijeđe i da ga lokalne zajednice prepoznaju kao svoje, da ga njeguju i razvijaju.

"Sa upisom u listu prihvata se odgovornost da se taj običaj održava kroz razvoj. Živo i nematerijalno naslijeđe se u vremenu normalno mijenja, ali bitno je da ima smislenu dimenziju za lokalne zajednice. Država i naročito lokalne zajednice moraju da budu svjesne svog naslijeđa, da ga i dalje razvijaju i održavaju. To je uslov da ti elementi i ostanu kasnije na listi", naglasio je Srećković.

On je ukazao na činjenicu da upis u listu UNESKO daje široku međunarodnu vidljivost samih elemanata, pa samim tim države i njenog naroda, naglasivši da je nematerijalno kulturno naslijeđe veoma značajno za društveni i ekonomski razvoj jedne zemlje.

Srećković je podsjetio da je prije tri godine Srbija usvojila Konvenciju UNESKO o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa, formirana je mreža institucija za brigu o naslijeđu, a prošle godine je otvoren i Centar za nematerijalno kulturno naslijeđe pri Etnografskom muzeju.

Prvih 27 elemenata nematerijalnog naslijeđa upisano je u Nacionalni registar i to su krsna slava, molitva (đurđevdanski obred), belmuž, običaj izlivanja i paljenja ratarskih svijeća, izrada pirotskog kačkavalja, pirotsko ćilimarstvo, filigranski zanat (Krist Beriša, kujundžija iz Kraljeva), klesarski zanat (Bela Voda), pazarske mantije (tradicionalni način pripreme), zlakuska lončarija.

Na listi su i kosovski vez, pjevanje uz gusle, groktalica, pjevanje iz vika, erski humor, kolo (kolo u tri, kolo u šest), Rumenka, sviranje na gajdama, frulaška praksa, sviranje na kavalu, naivno slikarstvo Slovaka, Lazarice u Sirinićkoj župi, izrada drvenih čutura u selu Pilica, Vukov sabor, ojkača, "Vranjska gradska pjesma" i čuvanje Hristovog groba.

Konvencija UNESKO razlikuje pet oblasti nematerijalnog naslijeđa - usmena tradicija i jezik kao njen nosilac, izvođačke umjetnosti, običaji i manifestacije, znanja o prirodi i univerzumu i znanja i vještine vezane za tradicionalne zanate.

U Nacionalnom registru za sada nema elemenata koji se odnose na znanja o prirodi i univerzumu, ali Srećković kaže da upravo rade na projektu travarske tradicije u Srbiji.
Novi prijedlozi za upis u Nacionalni registar već pristižu, a Srbija može i sljedeće godine, do 31. marta, da predloži nove elemente za liste.

(Tanjug, foto Goran Sivački)