Da li će se Slovenija obrukati?

Taj prijedlog, koji je pripremljen na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, nailazi na kritike zbog niskih odšteta na koje bi imao pravo samo dio od 25.000 osoba isključenih iz stalnog registra stanovništva poslije osamostaljenja države.

S obzirom da je riječ o kršenju ljudskih prava velikih razmjera i da Evropski sud za ljudska prava od Slovenije zahtijeva rješenje tog pitanja, odštete bi morale da budu dolične i sa njima se ne bi smjelo licitirati, navodi ljubljansko "Delo".

Prijedlog zakona o obeštećenju izbrisanih je njihovim udruženjima juče predočio ministar unutrašnjih poslova Gregor Virant.

Zakonski prijedlog predviđa odštetu od 30 evra mjesečno za vrijeme u kojem su izbrisani bili bez statusa, državljanstva i prebivališta, ali samo za one koji su se u međuvremenu "aktivno" trudili da steknu slovenačko državljanstvo, a vlada računa da bi na ovaj način za odštete morala da izdvoji oko 32 miliona evra.

Poslije državnog osamostaljenja Slovenije više od 25.000 osoba iz bivših republika nekadašnje SFRJ izbrisano je iz registra slovenačkog stanovništva, pa odšteta od 30 evra za svaki mjesec u periodu u kojem su bili bez građanskih i socijalnih prava ne ispunjava očekivanja izbrisanih, a nije ni dolična, navode slovenački mediji.

"Kako izračunati štetu koju je pretrpio neko ko je preko noći ostao bez posla, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, štetu 5.000 djece koja su izgubila pravo na školovanje ili štetu porodica koje su se raspale jer je birokratski aparat postupao po tajnim nalozima neodgovornih političara", postavlja pitanje list "Delo".

Mariborski dnevnik "Večer" navodi da je problematika "izbrisanih" stvar politike, ali i morala i da slovenačke vlasti 22 godine nisu shvatale težinu problema, pa zakon o odštetama za izbrisane donose na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava, na osnovu njegove pilot-presude u kojoj je Sloveniji naložio da do sredine ove godine donese šemu kojom će materijalno kompenzovati izbrisane.

Predstavnici udruženja izbrisanih ponudu vlade juče su nazvali "sramotnom" i smatraju da bi adekvatna odšteta bila devet puta viši iznos, a traže da mogućnost obeštećenja dobiju svi izbrisani, podsjećaju mediji, koji dodaju da će resorni ministar sa prijedlogom Ljubljane uskoro upoznati i Strazbur.

Bivši sudija slovenačkog ustavnog suda Matevž Krivic, koji je pravni konsultant udruženja izbrisanih, rekao je za "Delo" da će se slovenačka vlada svojim novim prijedlogom za izbrisane u Strazburu "osramotiti".

Sud u Strazburu je konačnom presudom krajem juna 2012. potvrdio da je postupak Slovenije prema "izbrisanima" kršio odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, koje se odnose na poštovanje privatnog i porodičnog života.

U postupku "Kurić i ostali protiv Slovenije" šestorici iz te grupe koja je tužila Sloveniju zbog brisanja iz stalnog registra stanovništva u tom je predmetu sud u Strazburu priznao pravo na nematerijalnu odštetu od po 20.000 evra, a Sloveniji naložio da u roku od godinu dana donese prijedlog odšteta za ostale izbrisane.

(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)