Mnoge vlade i građani EU oprezni su pri puštanju u Uniju Hrvatske - još jedne slabe južnoevropske ekonomije, čija je najveća industrija turizam.
Hrvatska bilježi četiri uzastopne recesijske godine, po čemu je ispred nje u EU jedino Grčka. Nezaposlenost u Hravatskoj je oko 20 odsto, a među mladima 50 odsto, piše "Fajnešl tajms".
Izostalo je oduševljenje koje je pratilo proširenje iz 2004. godine na osam bivših komunističkih zemalja, uključujući Sloveniju.
Taj "veliki prasak" doživljen je kao ponovno ujedinjavanje Evrope i konačni kraj "hladnog rata".
List naglašava da je razočarenje nakon ulaska Rumunije i Bugarske u EU doprinijelo činjenici da pristupni pregovori sa Hrvatskom budu toliko opsežni i iscrpljujući.
Ipak, navodi se u tekstu, borba protiv korupcije pokazala se efikasnom u Hrvatskoj, a vrhunac se dogodio kada je uhapšem bivši premijer Ivo Sanader.
Hrvatska će izgubiti svoj privilegovani pristup tržištima izvan EU, poput BiH, Srbije i Crne Gore, s kojima je u protekloj deceniji osnažila poslovne veze.
Izmještanjem hrvatskih proizvodnih pogona preko granice, s ciljem izbjegavanja carinskih nameta, moglo bi doći do gubitka radnih mjesta u Hrvatskoj.
U najboljem slučaju Hrvatska će krenuti putem zemalja poput Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, gdje je došlo do "poplave" investicija u proizvodnju.
Ipak, upozorava "Fajnenšel tajms", Hrvatska ulazi u EU usred najvećeg pada ekonomije u toku posljednjih nekoliko decenija, tako da je teško očekivati da će postići uspjeh navedenih zemalja.
Ulazak Hrvatske mogao bi poslužiti kao ohrabrenje ostatku regije, ali neki analitičari predviđaju da bi moglo doći i do nestabilnosti u BiH, s obzirom na to da će mnogi tamošnji državljani sa hrvatskim pasošima ostvariti evropska prava, dok ostali neće.
Očekuje se da bi Srbija, u najboljem slučaju, mogla postati članica EU tek negdje iza 2020. godine.
(Srna)
