Hrvatskoj slijedi bankrot, ako ne preduzme ključne reforme i snažnije rezove u budžetskim rashodima - navode ekonomski portali.
Samo niske kamate na svjetskom tržištu pomažu Hrvatskoj da se ekonomski održava, smatraju ekonomisti.
Većina ekonomskih analitičara upozorava da će, čim cijena novca iz inostanstva počne da raste, Hrvatskoj zaprijetiti ekonomski kolaps.
Prema podacima "Dojče bank", u procjenama potencijalnog rizika od bankrota, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu, dok je na prvom Venecuela.
Većina ekonomskih analitičara procjenjuje da će se u 2015. zadržati niske kamatne stope na svjetskom tržištu zbog nastavka ekspanzivne monetarne politike centralnih banaka.
Dok je situacija takva, Hrvatska će imati pristup jeftinom novcu. Međutim, već 2016. mogla bi biti fatalna za državne finansije Hrvatske.
Prema mišljenju ekonomskih analitičara, ako se ne preduzmu odlučniji rezovi, do kolapsa će doći za dvije do tri godine.
Ekonomisti navode da je "tačka bez povratka" trenutak kada udio kamata u budžetskim rashodima dostigne deset odsto.
Trenutno se u Hrvatskoj taj udio kreće oko sedam odsto sa tendencijom rasta. Ako se "popne" na dvocifreni nivo, strani investitori zavrnuće "slavinu" - upozoravaju ekonomisti.
Većina ekonomskih analitičara upozorava da će, čim cijena novca iz inostanstva počne da raste, Hrvatskoj zaprijetiti ekonomski kolaps.
Prema podacima "Dojče bank", u procjenama potencijalnog rizika od bankrota, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu, dok je na prvom Venecuela.
Većina ekonomskih analitičara procjenjuje da će se u 2015. zadržati niske kamatne stope na svjetskom tržištu zbog nastavka ekspanzivne monetarne politike centralnih banaka.
Dok je situacija takva, Hrvatska će imati pristup jeftinom novcu. Međutim, već 2016. mogla bi biti fatalna za državne finansije Hrvatske.
Prema mišljenju ekonomskih analitičara, ako se ne preduzmu odlučniji rezovi, do kolapsa će doći za dvije do tri godine.
Ekonomisti navode da je "tačka bez povratka" trenutak kada udio kamata u budžetskim rashodima dostigne deset odsto.
Trenutno se u Hrvatskoj taj udio kreće oko sedam odsto sa tendencijom rasta. Ako se "popne" na dvocifreni nivo, strani investitori zavrnuće "slavinu" - upozoravaju ekonomisti.