Vojno neutralna Srbija bavi se mišlju da usluge kontrole vazdušnog prostora sa svojim novim avionima u narednom periodu ponudi i komšijama.
Prema procjenama mnogih vojnih analitičara, Srbija ne krije namjere da i dalje bude dominantna nad Hrvatskom kad je u pitanju avijacija, piše "Slobodna Dalmacija".
Dok hrvatska lovačka avijacija umire, u srpskom ministarstvu obrane idu i korak dalje.
U planovima obnove avijacije, vojno neutralna Srbija bavi se mišlju da usluge kontrole vazdušnog prostora svojim novim avionima u narednom periodu ponudi i komšijama.
Kada je ratna avijacija u pitanju, Srbija, za razliku od Hrvatske, ozbiljno misli, piše "Slobodna Dalmacija".
Nije tajna da je stanje u Hrvatskom ratnom vazduhoplovstvu na ivici preživljavanja i da nešto mora da se učini, inače će država ostati bez vojnih krila jer hrvatskim MiG-ovima 21 za dvije godine (krajem 2011.) ističu resursi.
Odluka o nabavci novih letjelica prolongirana je za neku neodređenu budućnost. Lovačka eskadrila Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva (HRZ) u poređenju s avijacijama Mađarske, Italije, Austrije, pa čak i Srbije, nije ništa drugo nego - jato otupjelih kandži, piše novinar "Slobodne Dalmacije".
Recesiji usprkos, srpsko ministarstvo obrane donijeće odluku o nabavci novog borbenog mlaznjaka. Odluka se, navodno, očekuje krajem 2012. godine, a krajem 2013. prvi borbeni lovci čuvali bi srpsko nebo, a možda i neba susjednih zemalja.
Tu nastaje veliki problem koga su svjesne i vojno-bezbjednosne službe Hrvatske.
S obzirom na borbena iskustva na MiG-ovima i tradiciju korišćenja ruske tehnike, pretpostavlja se da će se Srbija odlučiti za napredni MiG-29 M/M2.
Ovaj avion, s vojnog aerodroma Batajnica kod Beograda, penetriranjem kroz BiH, za 25 minuta može da stigne do Knina.
Hrvatski pilot, u potojećoj letjelici nema nikakve šanse.
Ako se Hrvatska odluči za kupovinu švedskog Gripena ili američkog F-16, koje protežira deo političkog i vojnog vrha, ovi jednomotorni lovci jedva da će imati goriva za dolet od Zagreba do Knina, aako uopšte "prežive" susret za ruskim dvomotornim superlovcem - sledi im sletanje na Resnik.
"Nebo Slovenije ili pribaltičkih država štite avioni drugih NATO država za iznos za koji se procenjuje da je između 40 i 60 miliona dolara godišnje.
U okruženju Srbije bez svoje kontrole vazdušnog prostora su Crna Gora, Albanija i Makedonija - kaže sagovornik "Slobodne Dalmacije", blizak srpskom ministru obrane Draganu Šutanovcu.
Vojni analitičar Igor Tabak smatra kako Srbija koja grca u finansijskim problemima nikako ne želi da shvati da su se oklonosti na Balkanu promenile.
"Srbija uporno gaji velike ambicije kada je vojska u pitanju. Na vidim kojim novcem Beograd može da kupi nove avione u trenutku dok sklapa aranžmane sa MMF-om, uzima kredite od Rusije i Kine za golo preživljavanje", kaže Tabak i dodaje da srpsko vazduhoplovstvo nije sposobno ni tehnički da održava postojeće letjelice.
"To se videlo pri nedavnom padu MiG-a 29 kada im je poginuo vrlo iskusan pilot", navodi Tabak.
On međutim smatra, da bez obzira na Srbiju, Hrvatska mora da ima suvislije vazduhoplovstvo radi sebe same.
"Ako se nešto brzo ne preduzme, Hrvatsko ratno vazduhoplovstvo će ostati bez lovačke komponente. Tri su opcije pred HRZ-om: kupovina novog aviona, kupovina polovnog ili modernizacija postojećih MiG-ova 21, što je sve realnija opcija", kaže Tabak.
U prilog priči o jačanju srpske avijacije, novinar "Slobodne Dalmacije" navodi i najavljeni dolazak ruskog predsjednika u Beograd.
"Razlog dolaska Dmitrija Medvedeva u Beograd je 65 godina od oslobođenja Beograda i, ono mnogo važnije, samit o srpsko-ruskom strateškom partnerstvu.
Treba li uopšte reći da će novi višenamenski mlaznjaci za srpske pilote sasvim sigurno biti važna karika budućeg partnerstva", zaključuje se u tekstu "Slobodne Dalmacije".
(MONDO)