Vijeće za ratne zločine u Beogradu odbilo zahtjev Ilije Jurišića, kojem se sudi za ratni zločin u slučaju "tuzlanska kolona", da mu se ukine pritvor.
Odbrana je tražila ukidanje pritvora, smatrajući da više nema razloga za to, dok se tužilac tome usprotivio, smatrajući da i dalje postoje razlozi za pritvor uprkos svjedočenju Mehe Bajrića, koji je u ponedeljak, svjedočeći video linkom, rekao da je on naredio otvaranje vatre na kolonu JNA.
Jedan od Jurišićevih advokata Stevan Protić rekao je Srni da je sud odbio prijedlog odbrane i za 21. i 22. septembar zakazao nastavak suđenja.
"Danas je predsednik veća rekao nešto što nije uobičajeno, a to je da gleda da završi suđenje 21. i 22. septembra. Međutim, to nije moguće, pošto je određeno da se saslušaju još neki svedoci, čije je svedočenje neophodno", kaže Protić.
Sud u Srbiji je već jednom odbio da pusti na slobodu bivšeg tuzlanskog zvaničnika Iliju Jurišića koji je uhapšen u Srbiji zbog sumnje da je umiješan u ratni zločin protiv pripadnika bivše JNA, uprkos ponuđenoj kauciji od 25 hiljada evra.
Prema optužnici, Ilija Jurišića (64) iz Tuzle tereti se za učešća u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Tuzli, 1992. godine, koja se povlačila iz tog grada.
Jurišića optužnica tereti da je kao pripadnik rezervnog sastava policije MUP-a BiH i visoki starješina u Službi državne bezbednosti izdao naredbu za otvaranje vatre na kolonu JNA kada je poginulo najmanje 92 vojnika, ranjeno najmanje 33 i uhišten veći broj vojnih i sanitetskih vozila.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije preuzelo je taj predmet od Vojnog tužilaštva u Beogradu 2004. godine, i na njemu radi u saradnji sa Tužilaštvom BiH.
Ilija Jurišić je uhapšen 14. maja, po međunarodnoj potjernici, na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", u tranzitu, na putu u Njemačku, a suđenje pred sudom u Beogradu je počelo u februaru 2008. godine.
Jurišić je negirao sve navode optužnice, ističući da je on samo prenio naređenje.
(Srna)