Boris Tadić uvjeren da će nastup Srbije na Generalnoj skupštini UN spriječiti dalja priznanja Kosova. Susreti sa Obamom, Medvedevim, Klintonovom...
Predsjednik Srbije Boris Tadić izrazio je u uvjerenje da će nastup Srbije na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) spriječiti dalja priznanja nelegalno proglašene nezavisnosti Kosova.
Tadić je rekao da će Srbija, čekajući odluku Međunarodnog suda pravde, tokom zasjedanja Generalne skupštine UN učiniti sve da obeshrabri zemlje koje razmišljaju da priznaju nezavisno Kosovo.
"Mi smo pokazali visoku diplomatsku uspješnost u prethodnim mjesecima, kada se očekivalo da će sa brojnim priznanjima nelegalno proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije to pitanje biti riješeno i prije odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu", rekao je Tadić.
"Vjerujem da smo napravili značajan diplomatski uspjeh i ubijeđen sam da neće biti masovnih priznavanja, uprkos svim pritiscima na međunarodnom planu koji su inercija ranije politike SAD", rekao je Tadić.
On je izrazio nadu da bi takva politika SAD mogla biti promijenjena u budućnosti, posebno poslije izlaganja američkog predsjednika Baraka Obame na Generalnoj skupštini UN.
"Vidjećemo, ne bi trebalo biti previše optimističan, nego raditi na tome", rekao je Tadić.
Tadić je istakao da albanske institucije na Kosovu pokazuju da nemaju kapacitet da uspostave elementarni red.
"Apsolutno sam ubijeđen da pitanje Kosova i Metohije u budućnosti, a ni danas, ne može biti rješavano bez Srbije", rekao je Tadić.
On je ocijenio da je Generalna skupština UN počela izuzetnim izlaganjima generalnog sekretara svjetske organizacije Ban Ki Muna, brazilskog predsjednika Injacia Lula da Silve, jednog od najuspješnijih lidera današnjice, i Obame koji je najavio drugačiju međunarodnu politiku Vašingtona.
"Ovaj govor predsjednika Obame je ostavio izuzetan utisak na sve učesnike Generalne skupštine i najavio drugačiju Ameriku. Naravno, trebalo bi sagledati kakve će sve konsekvence biti te politike u budućnosti", rekao je Tadić.
Tadić je najavio da će u govoru, u petak, 25. septembra, naglasiti osnovne političke principe Srbije, "na koji način pristupamo vrijednostima UN i kako branimo naše legitimne nacionalne interese".
"Odbrana legitimnih interesa bila je sadržana u izlaganjima predsjednika Obame i Lule i generalnog sekretara UN. Kada govorimo o nacionalnim interesima uvijek podvlačim legitimne nacionalne interese", rekao je Tadić.
Težište u dosadašnjim bilateralnim susretima predsjednika Tadića u Njujorku bilo je stavljeno na proces evropskih integracija i nastojanja vlasti u Beogradu da mirnim putem i insistiranjem na međunarodnom pravu očuvaju suverenitet i teritorijalni integritet Srbije na Kosovu.
Boris Tadić susreo se sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Barakom Obamom na prijemu na kojem je u srijedu uveče američki predsjednik bio domaćin u Njujorku šefovima država članica UN koji predvode delegacije na 64. zasjedanju Generalne skupštine UN.
O srpsko-američkim odnosima Tadić je razgovarao i sa državnim sekretarom SAD Hilari Klinton.
Tadić se, tokom prijema koji je priredio i generalni sekretar UN Ban Ki Mun, zadržao u razgovoru i sa ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim, koji krajem oktobra dolazi u zvaničnu posjetu Srbiji.
Predsjednik Tadić se sastao i sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom kome je prenio da je ulazak u EU glavni strateški cilj Srbije, koji nije izmjenljiv.
"Naišli smo na dobro reagovanje evropskog komesara, sačekaćemo neke izbore u EU, i već u oktobru i novembru imaćemo jasniju situaciju", rekao je Tadić.
Imao je i nekoliko kratkih razgovora sa predsjednicima Hrvatske, Makedonije i zvaničnicima Bosne i Hercegovine, kao i sa predsjednikom Vlade Turske.
Činjenica da se 64. generalna skupština UN održava u atmosferi svjetske ekonomske krize okupila je u Njujorku neobično veliki broj šefova država.
Američki predsjednik Barak Obama u četvrtak će predsjedavati jednim od rijetkih u istoriji samita Savjeta Bezbjednosti UN.
Ovo će, biti peti put da se Savjet bezbjednosti sastaje na nivou šefova država ili vlada od kada je osnovan 1946. godine i prvi put da sastankom predsjedava jedan američki predsjednik.
Vašington se nada da će samit ojačati podršku globalnim sporazumima za kontrolu nuklearnog naoružanja i naporima za razoružanje, uključujući Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) iz 1970. godine.
(agencije/MONDO)