Informacije koje je Tribunal dostavljao o kretanju Mladića, Koštuničina Vlada i BIA koristile za pregovore sa njim, a ne za hapšenje.
Rade Bulatović, bivši šef Bezbjednosne informativne agencije, informacije o kretanju Ratka Mladića koje je dobijao iz Tužilaštva Haškog tribunala nije koristio kako bi ovaj haški optuženik bio uhapšen, već da bi ga Vlada nagovarala na predaju.
Do ovih saznanja došao je "Blic" tragajući za informacijom iznetom u godišnjem izvještaju Haškog tribunala, koji je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u Njujorku prezentovao predsjednik ovog suda Patrik Robinson.
Između ostalog, on je naveo i dijelove ocjene Tužilaštva ovog suda o saradnji sa Srbijom.
U tom dijelu se saopštava da su Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije i Akcioni tim za potragu za bjeguncima sproveli složene i široke akcije potrage za dvojicom optuženih.
Ali i da "vladine službe trenutno podrobno analiziraju prikupljene informacije, uključujući i one koje su ranije bile dostupne, ali po kojima nije bilo postupano".
O kom ranijem periodu je riječ i kojim informacijama novinari "Blica" pitali su nadležne u Tribunalu u Hagu.
"To su navodi Tužilaštva, ali sumnjam da će vam davati bilo kakva dodatna objašnjenja", odgovorila je Nerma Jelačić, portparol ovog suda.
"Ne možemo dalje da ulazimo u detalje, svako ulaženje u detalje moglo bi da dovede u pitanje samu potragu. To nije ni u čijem interesu", rekla je Olga Kavran, portparol Haškog tužilaštva.
Izvor "Blica" blizak Tribunalu međutim tvrdi da je riječ o informacijama koje je Bulatović opstruirao.
Da vladine službe zadužene za potragu i hapšenje Mladića u vrijeme Koštunice nisu postupale po informacijama iz Tribunala govorila je u svojoj knjizi "Lov" i Karla del Ponte, bivša haška tužiteljka.
Ona otkriva detalje razgovora s Vojislavom Koštunicom, tadašnjim premijerom, tokom posjete Beogradu, posle hapšenja Zdravka Tolimira 31. maja 2007. godine.
"Koštunica mi je rekao da će za Srbiju biti teže da uhapsi Mladića nego što je za Hrvatsku bilo da uhapsi generala Antu Gotovinu jer ga srpske vlasti ne poznaju.
"Mladića ne poznajemo. Nikada ga nismo vidjeli. On je iz Bosne. Ne zna se gdje se nalazi", rekao je Koštunica Del Ponte, navodi ona u knjizi.
Bivša tužiteljka zapisala je i da je srpskom premijeru tada odgovorila da je Mladić bio u Srbiji i u Beogradu i da su "vlasti to vrlo dobro znale".
Upitala ga je da li u Srbiji uopšte postoji "politička volja da se to pitanje riješi".
"Po pitanju Mladića - da", odgovorio joj je Koštunica, ali Del Ponteova navodi da nije imala mnogo razloga da mu poveruje, pogotovo poslije izjave da srpske vlasti "ne poznaju Mladića".
Koštunica je tada, kako navodi Del Ponteova, uveravao hašku delegaciju da će posljednja faza saradnje s Tribunalom, poslije hapšenja bivšeg generala Tolimira, biti lakša.
Ali govoreći o hapšenju Tolimira, Del Ponteova je ukazala na to da joj srpske vlasti nikada nisu dale uverljivu verziju o toj akciji, i istakla da joj nije jasno zašto Bulatović nije iskoristio Tolimira kako bi došao do podataka o tome gde se krije bivši komandant Vojske Republike Srpske.
Del Ponteova je takođe navela da od marta 2006. godine nije dobila niti jednu značajniju informaciju o Mladiću i njegovim pomagačima.
"Helikopteri srpske policije 15. juna 2006. godine tražili su Mladića u blizini dva pravoslavna manastira u zoni zapadno od Beograda. Ali ga nisu našli", zapisala je Del Ponteova.
Krajem leta 2007. godine iz BIA su, po njenom svjedočenju, poslali ohrabrujuće signale da će Mladić biti uskoro uhapšen, te da drže pod kontrolom 11 lekara, među kojima i izvesnog Dodera, i da prate njihove telefonske razgovore preko mobilnih telefona, kao i kretanje Mladićevih jataka.
"Ali hapšenje je izostalo", svedoči Del Ponte.
Ona je otkrila i detalj vezan za njenu posjetu Beogradu, početkom oktobra 2004. godine, pred sastavljanje novog izvještaja za Savjet bezbjednosti UN.
"Obavještavam Koštunicu da smo upravo primili informacije iz obaveštajnih izvora da je Mladić nedavno napustio Oplenac, gradić južno od Beograda, i da je sada čuvan u jednom vojnom kompleksu u Beogradu - piše Del Ponteova.
Poznato je da je par dana pre 5. oktobra u kasarni na Topčideru, vojnom kompleksu "Karaš", izvršena pretraga po nalogu Tužilaštva u Hagu.
Rezultata ni tada nije bilo. Ali ovaj događaj učvrstio je uvjerenja nekih u Srbiji da su dvojica gardista u Topčideru stradala upravo zbog "nekog" haškog optuženika.
Del Ponteova je zapisala da je Koštunicu obavijestila da su do Tužilaštva dospjeli neki uznemirujući detalji.
"Srpske vlasti neće da izvrše hapšenje Mladića zato što Beograd namjerava da, u zamjenu za njegovu predaju, traži garancije od međunarodne zajednice da će Kosovo ostati u sastavu Srbije. Koštunica se na to samo nasmijao", zapisala je Del Ponteova.
(MONDO)