U Marseju i Topoli obilježena 75. godišnjica smrti kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Predsjednik Srbije Boris Tadić položio je vijenac na grob kralja Aleksandra I Karađorđevića na Oplencu, povodom obilježavanja 75. godišnjice njegovog ubistva u atentatu u Marselju, kada je život izgubio i francuski šef diplomatije Luj Bartu.
Tadić je položio venac na grob Aleksandra I u Crkvi Svetog Đorđa, a ceremonija je odražna uz najviše državne i vojne počasti.
Vijence su, u ime Vojske Srbije, položili ministar odbrane Dragan Šutanovac i načelnik Generalštaba Miloje Miletić.
Vijence su položili i predstavnici diplomatskog kora, među kojima su bili ambasador Francuske Žan Fransoa Teral, Rusije Aleksandar Konuzin i ambasador Švedske, države koja predsjedava Evropskom unijom, Krister Bringeus.
Episkop šumadijski Jovan služio je pomen u Crkvi svetog Đorđa.
Takođe , u Marseju su ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić i princ Aleksandar Karađordević položili su u vijence na spomenike kralju Aleksandru I Karađorđeviću i francuskom ministru spoljnih poslova Luju Bartuu, ubijenim u atentatu.
Kako je saopšteno iz Kancelarije princa Aleksandra, komemoraciji povodom godišnjice atentata u Marseju 1934, prisustvovali su i članovi porodice Karađorđević, kao i ambasador Srbije u Francuskoj Dušan Bataković.
Kralj Aleksandar je rođen na Cetinju 1888. godine, kao drugo dijete kneginje Zorke i kralja Petra I. Nakon abdikacije starijeg brata Đorđa 1909. godine, postaje prestolonasljednik.
Usljed bolesti kralja Petra, koji se sa vladarskih dužnosti povukao 24. juna 1914. godine, prestolonasljednik Aleksandar je postao regent kraljevine Srbije.
Ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu proglasio je 1. decembra 1918. godine. Nakon smrti kralja Petra 1921. godine postaje kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1929. godine menja naziv u Kraljevinu Jugoslavije.
Prilokom zvanične posjete Francuskoj, 9. oktobra 1934. godine, na kralja Aleksandra je izvršen atentat u Marseju. Devet dana nakon toga, 18. oktobra, njegovi zemni ostaci su, na rukama Šumadinaca, unijeti i položeni u porodičnu grobnicu Karađorđevića na Oplencu u Topoli, gdje i danas počivaju.
(agencije/MONDO)