Odbrana Veselina Šljivančanina zatražila je od predsjednika Srbije da podrži zahtjev za ponovno razmatranje pravosnažne presude.
U pismu predsjedniku Tadiću, branioci Novak Lukić i Stefan Burgonj (Stephan Bourgon) zatražili su da Srbija podnese zahtjev Tribunalu da u postupku protiv Šljivančanina nastupi kao "prijatelj suda" (amicus curiae).
Odbrana u pismu Tadiću naglašava da "ne traži i ne očekuje" da Srbija "zauzme bilo kakav stav u pogledu činjeničnih osnova ovog predmeta, o čemu smo već razgovarali s vama i potpuno smo svjesni da bi to za državu bilo neprikladno".
"Ali, s obzirom da je Republika Srbija ratifikovala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, ne smije se zaboraviti da ima pravnu obavezu da obezbijedi da se prava njenih državljana, zaštićena ovim paktom, poštuju i primjenjuju, a što Haški tribunal nije učinio u slučaju Veselina Šljivančanina", napisali su Šljivančaninovi advokati predsjedniku Tadiću.
Branioci tvrde da je Tribunal uskratio Šljivančaninu pravo da uloži žalbu na osuđujuću presudu za novo krivično djelo koju je "nezakonito" donijelo apelaciono vijeće suda. Odbrana ukazuje i da bi - da mu je suđeno u Srbiji - Šljivančanin imao pravo da uloži žalbu na tu presudu.
"Činjenica da Veselin Šljivančanin ima manje prava jer mu je suđeno pred međunarodnim sudom - koji je stvoren da i trebalo bi da daje primjer državama bivše Jugoslavije - je naprosto neprihvatljiva.
Ovo i jeste razlog za naše uvjerenje da Republika Srbija ima dužnost da preduzme mjere kako se to ne bi dogodilo", podvukla je odbrana.
Šljivančanin je, poslije žalbenog postupka, pravosnažno osuđen na 17 godina zatvora, pošto ga je apelaciono vijeće Tribunala proglasilo krivim za pomaganje ubistva 194 hrvatska zarobljenika zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, 20-21 novembra 1991. godine.
Apelaciono vijeće time je, po odbrani, "nezakonito" promijenilo prvostepenu presudu, izrečenu 2007. kojom je Šljivančanin bio oslobođen krivice za ubijanje zarobljenika, a osuđen na pet godina zatvora zbog pomaganja njihovog mučenja.
Po odbrani, tom odlukom za koje nije imalo ovlašćenje, žalbeno vijeće Tribunala je Šljivančaninu uskratilo pravo da se žali na osuđujuću presudu za novo krivično djelo, što je kršenje Međunarodnog pakta o građanskim pravima.
Šljivančanin je, u činu majora, bio načelnik za bezbjednost Gardijske brigade JNA koja je djelovala na vukovarskom ratištu. Njegovog starješinu, komandanta Gardijske brigade, pukovnika Mileta Mrkšića, Tribunal je pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog pomaganja mučenja i streljanja hrvatskih zarobljenika na Ovčari.
(Beta)