Rusija iznijela ideju da četiri balkanske države Srbija, Crna Gora, BiH i Makedonija, umjesto ulaska u NATO zajednički razviju "vojni sistem neutralnosti" B-4
Član Komiteta ruske Državne dume za međunarodna pitanja Sergej Železnjak podržao je ideju o razvoju vanblokovske arhitekture bezbjednosti na Balkanu daljim razvojem koncepcije vojne neutralnosti četiri balkanske zemlje (B-4) - Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, u kojoj bi Srbija bila nosilac ideje, a Crna Gora moderator projekta.
Železnjak je napomenuo da je tokom ove godine potpisano 16 deklaracija i memoranduma posvećenih tom pitanju, i to sa 10 partija iz pomenute četiri zemlje, a Državna duma je 22. juna u svome Obraćanju pozdravila inicijativu političara "Balkanske četvorke" koja bi trebalo da postane temelj arhitekture regionalne bezbjednosti.
On je ocijenio da prolazi vrijeme dominacije neoliberalnih evroatlantskih vrijednosti i bespogovorne ekspanzije NATO-a i EU, te istakao da se samo uz uvažavanje nacionalnih interesa i poštovanje međunarodnog prava može razvijati uspješna saradnja orijentisana na formiranje zajedničkog prostora mira, bezbjednosti i ravnopravne saradnje u Evropi i cijelom evroatlantskom regionu.
"Ako rukovodstvo EU u donošenju odluka vezanih za razvoj ove integracione tvorevine ne postane svjesno prioriteta nacionalnih interesa zemalja-članica i zemalja-kandidata, uključujući i balkanske zemlje, onda i sama budućnost EU može biti ozbiljno dovedena u pitanje", upozorio je u autorskom tekstu za "Rusku reč" Železnjak, koji je i zamjenik sekretara Generalnog savjeta partije "Jedinstvena Rusija".
On je naglasio da su kriza ekspanzije NATO-a i kontroverzna politika EU na Balkanu faktički uslovile pojavu sopstvenog regionalnog projekta, koji u Srbiji podržava vladajuća Srpska napredna stranka, kao i njen koalicioni partner Srpska narodna partija, uz solidarnost DSS-a i "Dveri".
"Političari iz Republike Srpske u tom projektu vide perspektivu za stabilno funkcionisanje konfederacije BiH i razvoj saradnje zasnovane na uzajamnom poštovanju i uvažavanju prava njenih entiteta i državotvornih nacija", navodi Železnjak.
Železnjak dodaje da kolegama iz Makedonije regionalni projekat donosi jaču stabilnost i ekonomske perspektive, napominjući da ova koncepcija nije opterećena grčko-makedonskim nesuglasicama vezanim za naziv zemlje.
"Uz sve rečeno treba dodati da su predstavnici Crne Gore najaktivniji moderatori ovog projekta, s obzirom da je Crna Gora u sadašnjoj situaciji više od drugih zemalja 'Balkanske četvorke' ugrožena ekspanzijom NATO-a", ističe Železnjak, podsjećajući da su ideju o formiranju geopolitičkog prostora vojno neutralnih suverenih država na Balkanu, koji bi obuhvatio Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i BiH, prvi put početkom ove godine iznijeli crnogorski političar Milan Knežević i njegov srpski kolega Nenad Popović.
Govoreći o saradnji Rusije sa evropskim državama koje nisu članice vojnih alijansi, Železnjak je rekao da je prvi put u istoriji savremene Rusije predsjednik Vladimir Putin definisao u Koncepciji spoljne politike član 69, koji predviđa poštovanje "izbora evropskih država koje nisu članice vojnih alijansi" i koje "daju stvarni doprinos bezbjednosti i stabilnosti u Evropi", kao i spremnost Rusije "za konstruktivnu i svestranu saradnju sa njima".
"Ta odredba se u punoj mjeri odnosi na našu saradnju sa odgovornim patriotskim snagama Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, i na pružanje podrške temi vojne neutralnosti 'Balkanske četvorke' na međunarodnom nivou, između ostalog i u saradnji sa novom američkom administracijom", ističe Železnjak.
On je odbacio pokušaje nekih kritičara da rusku podršku vojnoj neutralnosti na Balkanu predstave kao pokušaj Moskve da stvori "Balkanski protektorat", ili čak "Balkansku guberniju", preporučivši im da obrate pažnju na istoriju Švajcarske i Austrije.
"Zar se te države Evrope mogu tretirati kao ruski protektorati samo zato što se njihova vojna neutralnost formirala prije 200 godina uz aktivno učešće Ruske imperije i prije 60 godina uz aktivno učešće Sovjetskog Saveza", zapitao je Železnjak.
On je zaključio da pouzdani mir i bezbjednost na Balkanu i u evroatlantskom regionu u cjelini može obezbijediti samo međunarodna zajednica oslanjajući se na principe nedjeljivosti bezbjednosti, kao i na principe ravnopravne saradnje i uzajamnog povjerenja.
