Zapad mora prihvatiti novu realnost - da je zapadni Balkan u tranziciji ka stvaranju država nacija, smatra istraživač Geopolitičkog foruma Univerziteta Kembridž Timoti Les.
Les ističe da će lokalni akteri na zapadnom Balkanu pokušati iskoristiti sve veći nedostatak uticaja spoljnih sila u regionu, te da bi trebalo ponovo razmotriti nelegitimni set političkih dogovora koji su zaostatak devedesetih godina prošlog vijeka.
On ističe da je potrebna ili nova međunarodna konferencija na kojoj bi bio dogovoren novi set teritorijalnih raspodjela ili postepeno popuštanje multietničkih država u kojim bi manjine dobijale definisanu teritoriju i sticale sve veću kontrolu nad njima, sa mogućnošću da eventualno steknu pravo na secesiju.
"To je ono što je zapad uradio na Kosovu i Crnoj Gori", rekao je Les u Banjaluci, gdje je održao predavanja o temi "Kuda ide Balkan", koje je organizovala Novinska agencija Republike Srpske - SRNA.
Les, koji je i direktor tink-tenka "Nova Evropa", tvrdi da Zapad ne može upravljati ovim procesom bez saradnje sa lokalnim akterima koji moraju biti spremni da donesu veoma teške odluke i postignu kompromise.
On smatra da je najnestabilniji dio Balkana Kosovo i Metohija, jer aktivno pokušava promijeniti svoj status i na pola je tranzicije ka državnosti.
Prema njegovom mišljenju, Kosmet će pokrenuti dešavanja na Balkanu daljim pokušajima da se izvuče iz pravne neizvjesnosti u kojoj se nalazi.
"Ukoliko Kosovo učini bilo kakav korak prema ujedinjenju sa Albanijom, što je jedini način da riješe svoj status, to bi primoralo Srbiju da anektira sjeverni dio Kosova, što bi otvorilo pitanje njenih granica i uveliko radikalizovalo politiku unutar Srbije što bi se odrazilo i na Republiku Srpsku", ocjenjuje Les.
On navodi da bi to prinudilo vlast u Republici Srpskoj da promijeni svoj stav koji je trenutno odbijanje bilo kakvog udruživanja ili pridruživanje Republike Srpske.
"U kojem vremenskom roku bi se sve to moglo dešavati zavisi od toga kojim će se tempom kretati Albanci na Kosovu. Ovdje više pričamo o procesima", dodao je Les.
Les kaže da, ukoliko Bošnjaci smanje pritisak na Srbe i daju Hrvatima veću autonomiju, BiH može potencijalno preživjeti kao radikalna i veoma decentralizovana zemlja, a ukoliko pritisak ode predaleko, vjerovatno, će doći trenutak kada će se srpsko rukovodstvo suočiti sa pitanjem o formalnoj nezavisnosti.
Prema njegovom mišljenju, u tom trenutku Evropa će biti u haosu i neće imati puno toga da ponudi Srbima, SAD se više neće brinuti o održavanju multietničkih država, razočarana u Hrvatsku koja će biti zadovoljna da podrži zahtjeve Hrvata u BiH, Rusija bi bila spremna da podrži Srbe u UN, a Srbija se ne bi protivila secesiji Srba u Bosni.
Les naglašava da Bošnjaci moraju da shvate da ne mogu nastaviti forsirati BiH unedogled kada je osnovni balans snaga, jednom kada se Zapad povuče iz cjelokupne slike, jasno na strani Srba i Hrvata.
"Ne samo da oni zajedno predstavljaju polovinu stanovništva, nego što je njihov cilj razbijanja BiH lakše postići nego cilj Bošnjaka da zadrže BiH", rekao je Les.
On ocjenjuje da će Srbi i Hrvati iskoristiti političku paralizu u Sarajevu da bi podstakli svoju sve veću nezavisnost unutar BiH.
Les kaže da građani Republike Srpske, koji imaju istaknute emocije, pokreću politička dešavanja i više puta su naglasili da žele da vladaju sami sobom, da imaju autonomiju, da imaju nadležnost za sebe, što dovodi do nestabilne situacije.
"U takvim okolnostima mala je vjerovatnoća da će BiH preživjeti kao jedinstvena država unutar sadašnjih granica. Nije na meni da sudim da li su ovi procesi dobri ili ne, ja se ne zalažem za podjelu i raspad, već samo primjećujem da ovdje ljudi vrše pritisak prema sve većoj autonomiji i nezavisnosti", naglasio je Les.
On kaže da je, da bi se izbjegla mogućnost nekog sukoba, potrebno da zapadni političari promijene svoju taktiku ukoliko žele ostati dosljedni dugoročnim ciljevima sprečavanja sukoba na Balkanu.
"Kada god su u prošlosti grupacije pokušale da promijene svoj status ishod je uvijek bio nasilje. Većinski narodi kao što su Bošnjaci neće tek tako dozvoliti svojim manjinama da odu, bez neke vrste borbe ili otpora. Postoje potencijalne zone sukoba kao što je Brčko i Mostar", smatra Les.
Prema njegovim riječima, ukoliko se želi izbjeći nasilje i manjine će morati da nešto žrtvuju da bi se došlo do sporazuma sa većinskim grupacijama kako bi mogle otići iz zemlje.
On je pojasnio da bi se u realnosti najviše razgovora vodilo o teritorijama.
"Mora postojati volja svih strana da se ostave principa koja ne funkcionišu iz prošlosti i da pokažu veću fleksibilnost u vezi sa budućnošću. Mora se doći do kompromisa", naglašava Les.
Les napominje da je politika stabilizacije kroz integraciju funkcionisala neko vrijeme, ali ona više nije održiva, imajući u vidu krizu u EU i vrlo malu vjerovatnoću da će doći do proširenja u budućnosti.
Predavanju su prisustvovale brojne ugledne ličnosti iz političkog, kulturnog, naučnog života Srpske.
