Pod pritiskom SAD, mišljenje Haškog suda ide u korist nezavisnosti Kosova, saznaju "Nezavisne novine" iz diplomatskih krugova u Briselu.
Mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu ide u korist nezavisnosti Kosova, mada je do prije nekoliko sedmica odnos snaga u Međunarodnom sudu bio osam naprema sedam u korist Srbije i njenog zahtjeva da se ponovo otvore pregovori o statusu južne srpske pokrajine, saznaju "Nezavisne novine" iz diplomatskih krugova u Briselu.
Nakon bolesti sudije iz Kine - odnos je bio sedam naprema sedam, s tim da je japanski sudija prije par sedmica korigovao svoje mišljenje o statusu Kosova.
Ovakva presuda, tvrde "Nezavisne" u sutrašnjem broju, plod je velikog lobiranja i diplomatskog pritiska koji su posljednjih dana izvršile SAD na sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Nakon velikog diplomatskog pritiska posljednjih dana još trojica sudija Međunarodnog suda pravde, saznaju "Nezavisne", promijenila su mišljenje.
List saznaje da su zbog ovakvog stanja u Međunarodom sudu Dimitrij Medvedev, predsjednik Rusije, i Hu Đintao, predsjednik Kine, uputili zvaničan dopis vlastima u Beogradu u kojem ih obavještavaju da bez obzira na stav Međunarodnog suda pravde u Hagu neće priznati nezavisnost Kosova i da Kosovo neće biti priznata država u UN.
Mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP), koje bi bilo u korist proglašenja nezavisnosti Kosova, otvorilo bi mogućnost Republici Srpskoj (RS) da krene istim putem, smatra profesor na Univerzitetu u Banjaluci Vitomir Popović.
On je rekao Srni da je, ako ne važi teritorijalni integritet Srbije kao države nastale raspadom bivše Jugoslavije i ako Međunarodni sud smatra da je nezavisnost moguće steći kao u slučaju Kosova, takav stav moguće primijeniti i na BiH i RS.
Popović je povodom sutrašnjeg objavljivanja Savjetodavnog mišljenja suda rekao da, bez obzira na sudijsku nepristrasnost i visoki ugled, treba imati u vidu činjenicu da veliki broj sudija dolazi iz zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova.
"Ako, međutim, Sud primijeni norme međunarodnog prava o teritorijalnom integritetu država, onda oni ne mogu stati na stanovište da je priznanje nezavisnosti Kosova legalno", tvrdi Popović.
Prema njegovom mišljenju, postoji mogućnost da se donese više političko nego pravno rješenje, koje će ukazivati da priznanje nije formalno-pravno uredno, ali da se, s druge strane, ne može zanemariti činjenica da su Albanci većina na toj teritoriji, koja može da vrši efektivnu vlast.
Popović, koji je profesor međunarodnog prava, smatra da bi se na taj način i Kosovo i Srbija mogli uputiti na dodatni dijalog, ali je za podrobniji komentar potrebno sačekati mišljenje Suda.
"Mišljenje nije obavezujuće u smislu presude, ali bi ono bilo precedent koji bi mogao da se primijeni u sličnim situacijama u regionima širom svijeta, kao što su Abhazija, Južna Osetija, Katalonija i druge", kaže Popović.
On dodaje da, ako mišljenje Suda bude u korist Srbije, ona može formalno tražiti da, u skladu sa tim mišljenjem, svaka od zemalja koja je donijela odluku o priznanju nezavisnosti tu odluku preispita.
Ako se desi suprotno, onda je to precedent na osnovu kojeg će u svim složenim državama početi isti proces, i gdje će svako proglašavati nezavisnost u skladu sa mišljenjem suda.
"Postoje nezvanične indicije da je mišljenje Suda, pomirljivo za obje strane, ali je ono u suštini na štetu Srbije, jer se jedan dio njene teritorije otcijepio, a priznale su ga države koje nisu postupale u skladu sa tim mišljenjem. Davanje legalnosti priznanju Kosova dalo bi i pravo Teksasu da se sutra otcijepi od Sjedinjenih država", zaključuje Popović.
Međunarodni sud pravde saopštiće sutra, 22. jula, savjetodavno mišljenje o tome da li je jednostrano proglašena nezavisnost Kosova u skladu sa međunarodnim pravom.
(Srna/MONDO)