Predsjednik Srbije izjavio je da je solidarnost jedini način da se očuvaju prirodna bogatstva planete i osigura zdravlje i prosperitet čovječanstva.
Tadić je u Njujorku, na plenarnom sastanku Ujedinjenih nacija o Milenijumskim ciljevima razvoja, poručio da je Srbija svjesna svoje odgovornosti na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou kada je riječ o ostvarivanju tih ciljeva.
"Jedini način da čovječanstvo odgovori na izazove moderne civilizacije jeste da svaka država investira u nauku, inovacije i obrazovanje u sinergiji sa politikom i ekonomijom", rekao je Tadić.
"Milenijumski ciljevi razvoja" je naziv za osam ciljeva na koje su se sve članice UN, deklaracijom potpisanom u septembru 2000., obavezale da pokušaju da ostvare do 2015. godine.
Tu spadaju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi, postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja, promovisanje jednakosti polova, smanjenje smrtnosti kod djece, poboljšanje zdravlja majki, borba protiv HIV/AIDS-a i drugih bolesti, obezbjeđenje ekološke održivosti i stvaranje globalnog partnerstva za razvoj.
Predsjednik Tadić je, obraćajući se predstavnicima država članica UN, istakao da je uvjeren da će Srbija do 2015. uspjeti da ostvari svih osam milenijumskih ciljeva i naveo da je stopa siromaštva u Srbiji prepolovljena u proteklih pet godina.
"Radimo veoma vrijedno kako bismo uspostavili održiv i socijalno odgovoran dugoročni razvoj koji će biti u skladu sa strateškim namjerama Milenijumskih ciljeva razvoja", rekao je Tadić.
Prema njegovim riječima, Srbija je na dio milenijumskih ciljeva odgovorila Strategijom za smanjenje siromaštva, koja je integralni dio ostvarivanja centralnog strateškog cilja vlade - članstva u Evropskoj uniji.
Ostvarivanju milenijumskih ciljeva u Srbiji, kako je objasnio, doprinosi efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i mjere države na sprječavanju nekontrolisanog rasta cijena osnovnih životnih namirnica.
Tadić je objasnio da Srbija na ostvarivanju milenijumskih ciljeva radi i insistiranjem na makroekonomskoj stabilnosti, socijalnoj odgovornosti, rodnoj razvnopravnosti, pravima manjina, kao i značajnim investicijama u socijalnu zaštitu i obrazovanje.
Kada je riječ o očuvanju prirodne sredine, Tadić je izjavio da u države Jugoistočne Evrope imaju sve više problema u finansiranju ekoloških projekata.
"Međutim, nije problem samo pronalaženje načina da se finansira zaštita životne sredine. Na širem planu, mora se raditi na stvaranju ekonomije zasnovane na znanju. Zato mi nastojimo da vodimo inventivnu obrazovnu politiku, podstičemo naučne inovacije i podižemo svijest građana kako bi dalje narušavanje prirodne sredine bilo spriječeno i kako bi bio osiguran dugoročan održiv razvoj", rekao je Tadić.
Nakon trodnevnog sastanka posvećenog milenijumskim ciljevima, u četvrtak u UN počinje generalna debata koja se završava 30. septembra. Generalna debata je serija istupanja, na kojima najviši predstavnici država nastupaju u takozvanom nacionalnom kapacitetu, i iznose svoje poglede na međunarodnu situaciju i na ono što smatraju da je značajno za njihovu zemlju.
(Tanjug)