Krajnji rok do kojeg će Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori čekati Vladin odgovor na prijedlog o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti je Petrovdan, 12. jul, poručili su iz Episkopskog savjeta SPC.
Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori dala je rok vlastima da se do Petrovdana, odnosno do 12. jula, izjasne o tome da li žele da nastave dijalog o spornom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i prijedlogu crkve da taj zakon bude izmijenjen, a u suprotnom dijaloga više neće biti.
Navodeći u saopštenju da je crkva primila k znanju i da je saglasna sa porukom Evropske komisije da samo dijalogom mogu da se prevaziđu sporna pitanja, vrh SPC u Crnoj Gori je poručio da jeste spreman da razgoovore na ekspertskom nivopu privede kraju, ali "na ustavan i pravno utemeljen način".
Ali, poručeno je, crkva nije spremna da tu važnu temu uvodi u zonu najavljenih izbora i njima predstojeće predizborne kampanje.
"Drugim riječima, smatramo da nema ni vremena ni potrebe da se o svemu ovome razgovara u nedogled... Pred nama je vrijeme molitve i posta uoči Petrovdana ove godine (12. jul). Taj period vidimo, bez primisli o uslovljavanju i ucjenama, kao krajnji rok za Vladin odgovor na naš jasno i precizno formulisan predlog o izmeni zakonskog teksta. Poslije toga vremena, a u periodu predizborne kampanje, nemamo namjeru da razgovaramo o ovoj temi", poručili su iz Episkopskog savjeta.
Zakon o slobodi veroispovesti usvojen je u Skupštini Crne Gore krajem prošle godine uz mnogo turbulencija, protivljenja prosrpske opozicije, koja je čak probala i da prekine sjednicu, poslije čega su opozicioni poslanici privedeni u policiju.
Odmah nakon toga počeli su protesti širom Crne Gore (i u Srbiji), a potom su ti protesti bili pretvoreni u litije, kao vid izražavanja nezadovoljstva zbog tog zakona, koji crkva vidi kao način da se podržavi njena imovina. Litije su privremeno pauzirane zbog epidemije korona virusa, ali su dva vjerska okupljanja tokom ove zdravstvene krize ponovo podigla tenzije, jer su sveštenici potom privođeni u policiju. Posebno je bilo napeto kada je 12. maja vladika Joanikije sa grupom sveštenika priveden u Nikšiću zbog zabranjene litije.
U međuvremenu, otvoreni su razgovori predstavnika vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (14. februara ove godine), koji su potom prebačeni na nivo eksperata, ali se nije mnogo pomaklo u pregovorima. Sa druge strane, vlasti u Crnoj Gori optužile su SPC da ne plaća porez na imovinu, kako bi trebalo, kao i da je dug narastao na dva miliona evra!
Tek, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković otkrio je da su se on i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nedavno sastali sa najvišim predstavnicima SPC u Crnoj Gori, vladikama Amfilohijem i Joanikijem, kada su im predložili da se ovaj zakon privremeno "zamrzne" dok se o njemu ne izjasne Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
Crnogorski premijer je izjavio i da je taj prijedlog odbijen. Međutim, kao odgovor na ovo Markovićevo istupanje, predstavnici SPC u Crnoj Gori su saopštili da im je zapravo nuđeno da postanu "dio rješenja" tako što bi trebalo da učestvuju u stvaranju jedinstvene pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a prijedlog crnogorskih zvaničnika o zakonu su ocijenili "zlonamjernim i neustavnim". Posebno je istaknuto da Vlada Crne Gore sada nema ingerencije da ne primjenjuje zakon, jer ga je usvojila Skupština i da bi zato trebalo prihvatiti prijedlog crkve o izmjenama zakona.
U današnjem saopštenju Episkokog saveta SPC pozdravlja se zainteresovanost međunarodne zajednice za pravedno i demokratsko rješenje tog problema.
"Razumjeli smo da EK u svom saopštenju ohrabruje dijalog koji treba da dovede do rješenja ovog problema, a ne da dijalog bude uslovljen i ograničen odlukama bilo kojih drugih institucija, kako je saopšteno iz Vlade", piše u saopštenju vrha SPC u Crnoj Gori.
Crkva, kako su naveli, razumije da je u nacionalnoj nadležnosti pitanje regulisanja položaja crkava i vjerskih zajednica na prostoru određene države, "i to nikad niko nije dovodio u pitanje".
"Ono što jeste problem od samog početka pripreme i donošenja ovog anti-akona, to je činjenica da nema inkluzivnog postupka, i da u izradu zakonskog teksta nisu uključene sve relevantne strane, kao i da sve ovo nije rađeno u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima iz oblasti ljudskih prava", navodi se u saopštenju.
Iz Episkog saveta su poručili da crnogorska vlada posljednjim postupcima narušava duh pregovora i zatvara vrata razumevanja i dijaloga.
Oni su ponovili da je objavljena namjera Vlade da obustavi primjenu Zakona neodrživa, antiustavna i pravno neizvjesna okolnost, i ne vodi rješenju problema, "osim što demonstrira povlačenje crnogorske vlasti pred mirnom, građanskom pobunom naroda".
Naveli su i da su litije su pokazale da nije riječ o političkim, stranačkim, pa ni nacionalnim podjelama naroda, nego o čistoj borbi za vjerska prava i slobode.
"Crnogorski vlastodršci uzmiču pred pritiskom naroda i međunarodne zajednice, ali opet nijesu spremni da naprave korak ka rješenju", piše u saopštenju.
Oni su pozvali vjernike da se u predstojećem periodu petrovskog posta sabiraju u molitvi i miru, na molebanima i krsnim hodovima, u svojim parohijskim i manastriskim hramovima.
"Кada je u pitanju litija najavljena za sutra - Nedelju svih svetih - pozivamo sveštenike i vjernike da tamo gdje litije nisu na vreme prijavljene i gdje, samim tim, nesu dobile odobrenje policije, tu treba održati samo molebane u hramu", poručeno je iz Episkog savjeta.
Tamo gdje su litije odobrene, dodaje se, treba da se obave u onom broju učesnika koji predviđaju važeće zdravstvene mjere.
"Ovo naglašavamo radi mira u narodu, čuvajući i našu braću u policiji, iako smo svjesni da su određene zdravstvene mjere zadržane samo i jedino zbog toga da bi se spriječilo održavanje litija“, piše u saopštenju.
Oni su pozvali Upravu policije i njene službenike na terenu da zakonske propise i zdravstvene mjere primjenjuju po pravilu da je "zakon jednak za sve".
"I da ne postupaju po selektivnoj pravdi, na način da je jedna vrsta masovnih okupljanja u crnogorskim gradovima moguća i nekažnjiva, a da druga, ista takva, podleže svim mogućim sankcijama", zaključuje se u saopštenju.
