Viši sud u Beogradu odbacio je danas kao neblagovremen zahtev tužilaštva za izuzećem vršioca funkcije predsednika Prvog osnovnog suda u Beogradu Tanje Šobat.
Ona bi narednih dana trebalo da odluči o zahtjevu za izuzeće sudskog vijeća, koje je u četvrtak trebalo da izrekne presudu optuženima za skrivanje haškog bjegunca Ratka Mladića.
Zahtjev za izuzeće predsjednika sudskog vijeća sudije Dragana Garića, sudije porotnika Miloša Mitrovića i predsjednika Prvog osnovnog suda Tanje Šobat, Prvo osnovno javno tužilaštvo podnijelo je u četvrtak Višem sudu, neposredno pred izricanje presude "Mladićevim jatacima".
Vršilac funkcije predsjednika Višeg suda Dragoljub Albijanić odbacio je zahtjev za izuzeće Šobot, kao neblagovremen, jer prema Zakoniku o krivičnom postupku, taj zahtjev za izuzeće, "iz razloga postojanja okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu pristrasnost", može se podneti najkasnije u roku od pet dana od dana prijema poziva za početak glavnog pretresa, koji je u ovom slučaju, počeo u novembru 2006. godine.
Sud podsjeća da je tužilaštvo podnelo zahtjev za izuzeće u četvratk, 11. novembra 2010. godine.
Viši sud je vratio spise ovog predmeta Prvom sudu u Beogradu pošto, o Zahtjevu za izuzeće Sudskog vijeća sudije Garića treba da odluči, shodno zakonu, Šobat.
Svih 10 optuženih u predmetu danas, već treći dan, okuplja se ispred sudnice broj tri u Palati pravde, ne bi li saznali šta se dešava sa njihovim slučajem.
Izuzeće Garića predloženo je zbog sumnje u njegovu pristrasnost, jer je u nekoliko navrata u toku krivičnog postupka, prije objavljivanja presude, saopštavao odluku koju će doneti, obrazloženo je u Tužilaštvu.
Sudija Garić je zbog toga odložio izricanje presude do donošenja odluke Albijanića i Šobat.
Ukoliko sud prihvati zahtjev tužilaštva za traženim izuzećima, suđenje "Mladićevim jatacima" moraće da krene ispočetka pred novim sudskim većem.
Postupak protiv 10 optuženih za pomaganje u skrivanju Mladića od 2002. do 2006. u Beogradu počeo je prije više od četiri godine, kada je njih 11 uhapšeno i zadržano u pritvoru osam meseci, posle čega su pušteni da se brane sa slobode.
Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu u završnoj reči je predložilo da se 10 optuženih oglasi krivim i osudi po zakonu, jer je tokom suđenja dokazano da su od 2002. do 2006. godine doprinijeli da Mladić ne bude otkriven i uhapšen, iako su znali da je pred Tribunalom u Hagu optužen za najteža krivična dela ratnih zločina.
Odbrana optuženih traži oslobađajuću presudu, jer smatra da njihovi branjenici nisu izvršili krivično djelo za koje se terete, pošto Mladić nije pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom, i da protiv njihovih branjenika nema dokaza koji bi potvrdili da su ga oni skrivali.
Optuženima preti kazna od jedne do osam godina zatvora za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
(Tanjug)