Vinari iz Makedonije više ne mogu da izvoze svoj proizvod u zemlje Unije ako na etiketama kao geografsko porijeklo stoji "Makedonija".
Makedonska vinarska industrija nova je žrtva makedonsko-grčkog spora oko imena. Vinari iz Povardarja više neće moći da, kao "makedonsko", izvoze vino u EU. Ni u samoj zemlji ni u inostranstvu nema registrovanog drugog geografskog porijekla, dok su komšije Grci "makedonski region" registrovali još 1989. godine.
Krajem 2009. godine njemačke vlasti otkrile su, naime, da se u supermarketima u toj zemlji prodaje "makedonsko" vino, poslije čega su zatražili mišljenje od Evropske komisije (EK). Komesarijat za poljoprivredu u Briselu im je potom potvrdio da vino pod nazivom "makedonsko", može da se uvozi u zemlje Unije samo iz Grčke, pošto je Atina zaštitila to geografsko porijeklo.
Izvori u EK, koji su insistirali na anonimnosti, potvrdili su za DW da će se ta odluka u budućnosti oštrije primjenjivati. Isti izvor objašnjava da je jedan od razloga što je Makedonija, bez većih problema u proteklih 20-tak godina izvozila "makedonsko" vino u zemlje EU, u tome što se, najvjerovatnije, radilo o niskokvalitetnom vinu, pa zbog toga niko nije ni reagovao na njegovo geografsko porijeklo.
Ali, od kada je u zadnjih par godina, nekoliko privatnih makedonskih vinarija pokušalo da se probije na evropsko tržište sa visokokvalitetnim vinom, Grčka je oštrije reagovala.
Makedonske vlasti tvrde da se radi o novoj kampanji Atine, čiji su diplomatski predstavnici u Njemačkoj i Sloveniji tražili od nadležnih organa u tim zemljama da se zabrani prodaja vina iz Makedonije.
Grčka i Makedonija skoro 20 godina vode spor pred UN oko upotrebe naziva "Makedonija". Osim na političkom frontu, gdje Grčka blokira ulazak Makedonije u NATO i početak pregovora sa EU, Atina i Skoplje redovno se sukobljavaju oko upotrebe imena i na svim ostalim poljima - od sportskih manifestacija, pa sve do vinarskih etiketa, podsjeća DW.
Proizvođači vina iz Makedonije strahuju da će se sve to katastrofalno odraziti na ionako mali izvoz i da će samo produbiti krizu u toj privrednoj grani.
Najveći dio svoje proizvodnje vina, Makedonija izvozi u Njemačku. Procjenjuje se da je riječ o oko 33 miliona litara vina godišnje. Od makedonskih vlasti sada se očekuje da do 31. decembra prijave regione sa zaštićenim geografskim porijeklom iz zemlje.
"Ukoliko Makedonija nije na toj listi poslije isteka tog roka, uvoznici iz Njemačke neće više moći da deklarišu uvezeno vino kao vino sa zaštićenim geografskim porijeklom. Ako dođe do toga, dovodi se u pitanje cjelokupni izvoz vina iz Makedonije u Njemačku i EU", kaže za "Dojče vele" Kočo Mocan, rukovodilac firme "Tehnometal" iz Frankfurta koja se bavi plasmanom makedonskog vina na njemačko tržište.
Proizvođači vina u Makedoniji kažu da se nalaze u bezizlaznom položaju i ne znaju kako da postupaju u budućnosti. Dio njih je već počeo na etiketama da stavlja referencu FYRM, pod kojoj je Makedonija primljena u UN, ali kažu da ni to nije dugoročno rješenje.
Prema regulativi EU, na etiketama ubuduće treba da stoji sorta grožđa, ili region u Makedoniji, gdje je vino proizvedeno.
Ali problem je u tome što ni u samoj Makedoniji nije zaštićeno ni geografsko, niti regionalno porijeklo vina, kažu eksperti. Na primjer, povardarski region, iz kojeg potiče najveći dio proizvodnje, uopšte nije registrovan ni u zemlji, ni u inostranstvu.
(Tanjug)
