Komisija Vlade Srbije za ispitivanje zločina komunista krajem i poslije Drugog svjetskog rata došla do podataka o više od 18.000 ubijenih ljudi.
Državna komisija za pronalaženje i otkopavanje tajnih grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci streljanih poslije 1944. godine, prikupila je dosad podatke za više od 18.000 žrtava komunističkog terora koji je počeo pred kraj Drugog svjetskog rata i rasplamsao se prvih godina nakon oslobođenja.
Odluku o formiranju Komisije donijela je Vlada Srbije, a akciju potrage za tajnim grobnicama pokrenuli su Institut za savremenu istoriju i list "Večernje novosti" poslije potresnog feljtona pod nazivom: "Otkopavanje istine".
Na osnovu prijava građana i iskaza svjedoka, evidentirano je 190 masovnih grobnica širom Srbije, a ispitane su i snimljene 23 lokacije, izjavio je u intervjuu Tanjugu sekretar Komisije, istoričar Srđan Cvetković povodom prve godišnjice njenog rada.
Detaljno su istražene lokacije u Smederevskom, Timočkom, Pirotskom i Jablaničkom, a dijelom i Šumadijskom okrugu, naveo je on, istakavši da su probne ekshumacije izvršene na tri lokacije, a u dva slučaja su nalazi bili pozitivni.
To su tajna grobnica u potoku Zmijanac na imanju Petra Trujića na području Zaječara u kojima su, prema svjedocima, novembra 1944. bez suđenja skončala 44 žitelja Boljevca i okolnih sela i grobnica na lokaciji Guvnište kod Jastrepca sa posmrtnim ostacima 60 osoba koje su po oslobođenju, oktobra 1945, izvedene iz bolnice u Vlasotincu i likvidirane.
Prema ranijim istraživanjima, među ovim žrtvama su bili ranjeni pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića, bolesni civili i osoblje bolnice, rekao je Cvetković.
"Kada smo, poslije sondiranja terena, počeli otkopavanje pored potoka Zmijanac, ustanovili smo da je skoro čitav teren, površine 10 sa 15 metara, pokriven kamenim pločama i kamenjenm, što je bio prvi znak da smo na pravom tragu", rekao je Cvetković.
"Nakon što smo uklonili kamene ploče i iskopali prvih 20 santimetara zemlje naišli smo na ostatke ljudskih tijela: lakatne kosti, dijelove ruku i lobanja... U prisustvu kriminalističkog inspektora, utvrđeno je da su ubijeni nabacani jedan preko drugog u više slojeva, a da je radi prikrivanja grobnice i zaštite od životinja, poslije svakog sloja strijeljanih, lokacija pokrivana kamenjem i kamenim pločama", rekao je Cvetković.
Slična situacija je bila i prilikom otkopavanja stratišta u Guvništu, rekao je on i dodao da su dalje ekshumacije prekinute, budući da je to posao za stručnjake forenzičare i druge državne organe.
Komisija je o svojim nalazima obavijestila lokalnu policiju radi uviđaja i obezbjeđenja grobnica, kao i nadležna tužilaštva, rekao je Cvetković i dodao da je Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru 9. septembra podnet i zvaničan zahtijev za ekshumaciju potvrđene masovne grobnice, ali da se po tom zahtijevu, iz neobjašnjivih razloga, zasad još ne postupa.
On je naveo i da je Komisija formirala Dokumentacioni centar žrtava komunističkog terora, da su podaci najvećim dijelom preuzeti iz različitih arhiva i da joj je ustupljena baza oko 27.000 stradalih i nestalih koje je popisao Anketni odbor Skupštine Vojvodine.
Za šest mjeseci rada u Arhivu Srbije je iz građe Bezbedonosno-informativne agencije (BIA) obrađeno oko 120 kutija materijala.
Veliki broj stradalih popisan je, kako je naveo, zahvaljujući dojavama građana preko Info-centra koji je uspostavljen u Institutu za savremenu istoriju, kao i na osnovu drugih sekundarnih izvora: literature, zahteva za rehabilitaciju i zahteva za uvid u dosijea.
Na osnovu dosad istraženog materijala, može se konstatovati da je sličan scenario represije i likvidacija bio primenjivan manje ili više u svim srpskim varošicama i gradovima, samo je njihov intenzitet zavisio od lokalnih prilika i osobenosti osoba iz represivnog aparata.
Ovim procesom je najvećim dijelom rukovodilo "Odeljenje za zaštitu naroda" (OZN-a), nastalo kao politička policija 13. maja 1944. u Drvaru po sovjetskom modelu.
Egzekucije su vršene po pravilu bez suđenja i to poslije kratkog boravka u istražnom zatvoru u kojem su 'narodni neprijatelji' često bili podvrgavani surovim torturama, objasnio je Cvetković.
On je upozorio da najveći problem za Komisiju, koja počiva na volonterskom radu, predstavlja nedostatak tehničkih i finansijskih sredstava, posebno za istraživanja i terenski rad - snimanje lokacija i svjedočenja van Beograda.
Izrazivši nadu da će za rad u 2011. dobiti veću "džeparac" od Ministarstva pravde i jedan automobil za terenski rad. Cvetković je naveo da će se u narednom periodu Komisija više orijentisati na terenska istraživanja sa težištem na područje Vojvodine, koje je u prvoj godini rada bilo zapostavljeno.
(Tanjug)