Tužilac Alan Tiger je na početku završne riječi pred Haškim tribunalom okarakterisao kao lažova i mafijaša bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, optuženog za genocid i druge zločine u BiH.
"Karadžić nije građevinski inspektor. On nije govorio: 'Ovo nije pogodno tlo za gradnju'. On je mafijaš, koji je govorio: 'Nemoj graditi ili ću biti prisiljen da to srušim'. Znao je koju će silu koristiti", istakao je tužilac Tiger, govoreći o genocidnoj namjeri optuženog.
Tiger je u završnoj riječi na suđenju Karadžiću rekao da je optuženi odgovoran za prisilno preseljenje nesrpskog stanovništva u BiH.
"Stotine svjedoka i dokaza je potvrdilo politiku etničkog čišćenja, kojoj je Karadžić bio pokretačka snaga ... On je bio lažljivac za međunarodne predstavnike, koji je iznosio lažne priče u sudnici", rekao je tužilac.
On je opisao pojedinačne primjere stradanja - u Sarajevu od snajpera, pogubljenja u Srebrenici i ubistava zatvorenika u logorima u Prijedoru.
"Ove tragedije se vezuju za jedan od četiri udružena zločinačka poduhvata koji su korišćeni da se eliminišu bosanski Muslimani s ciljem stvaranja srpske države", istakao je Tiger.
Govoreći o zločinima u Prijedoru, tužilac je opisao užasne uslove koji su vladali u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje.
"Zatvorenici su žestoko premlaćivani kada idu u restoran ili toalet. U Omarskoj su bile žene koje su tokom dana čistile tkivo i ljudsku krv, a noću su bile silovane. Zatvorenici su stalno strahovali od smrti. Jednom prilikom ih je ubijeno 180", rekao je Tiger.
Tužilac se osvrnuo i na Zvornik kao primjer brutalnog preuzimanja vlasti, gdje su civili hapšeni, zlostavljani i ubijani.
"Dom kulture u Čelopeku su čuvali pripadnici rezervne policije. Zatvorenici su morali da jedu odrezane dijelove tijela, a mnogi su i silovani", naveo je Tiger.
On je dodao da zločini nisu bili upereni protiv pojedinca nego protiv "neželjene zajednice", za šta je "pravilno ime genocid".
Predviđeno je da tužilac završnu reč iznosi deset sati, objavio je Birn.
Tužilaštvo Haškog tribunala saopštilo je 26. septembra da bi Karadžić trebalo da dobije doživotnu kaznu zatvora ako bude osuđen za "veći dio" zločina zbog kojih mu se sudi.
U pisanoj izjavi u kojoj sumira svoje viđenje procesa Karadžiću, tužilaštvo je Karadžića nazvalo "vodećim političkim i vojnim liderom bosanskih Srba i njihovih snaga" tokom rata u BiH 1992-95.
Proces Karadžiću počeo je uvodnom rečju tužilaštva 26. maja 2009, ali je, usled opiranja optuženog, prvi svjedok optužbe saslušan tek 13. aprila 2010.
Karadžić (69) optužen je za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, a koji je u sedam opština poprimio razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN 1992-95.
