Plaža Vrućica pored rijeke Vrbas, koja se nalazi u naselju Srpske toplice, nekadašnjem Gornjem Šeheru, zbog niza termomineralnih izvora omiljena je destinacija velikog broja Banjalučana, kao i stranih turista.
Plaža na kojoj se topla voda izvora miješa sa hladnim Vrbasom smještena je na oko pet kilometara od centra Banjaluke, u podnožju Banj brda, na samom izlazu Vrbasa iz kotline. Ovo naselje inače, predstavlja najstariju gradsku četvrt, a mnogi smatraju da je Banjaluka upravo po tom mjestu dobila ime, zbog velikog broja banja.
U ovom naselju nalazi se niz izvora sa toplom mineralnom vodom, za koju kažu da liječi reumatizam, probleme sa srcem i različite kožne bolesti, a sa jednog od izvora voda se koristi za piće.
Na plaži Vrućica nalazi se više banja, među kojima su i banja "Direklija", "Kraljičina banja" ili "Kraljičina ilidža", koja je ime dobila po legendi da su se u njoj kupale kraljice, ljekoviti izvor "Šugavica", a one imaju status nacionalnog spomenika kulture Bosne i Hercegovine.
Za svakoga ponešto
Prostor plaže Vrućica prema riječima predsjednika udruženja građana "Eko kultura", Dragoslava Kantara regulisan kao botanički vrt jer izvori predstavljaju stanište populacije viline vlasi (Adiantum Capillus Veneris), koja je preživjela ledeno doba i jako je rijetka u kontinentalnom dijelu Evrope.
"Banja Direklija dobila je ime po dva kamena direka, koji datiraju iz rimskog doba. Jedan je polomljen, a jedan je na Kastelu. Taj direk nije pod zaštitom iako ustvari predstavlja jedino svjedočanstvo kako je grad nastao i kako je dobio ime", kaže Kantar.
S obzirom da je smještena u stijeni i da izgleda kao pećina banja "Direklija" predstavlja pravu atrakciju, a smatra se da su je koristili i Rimljani. I drugi izvori zanimljivi su posjetiocima svih uzrasta, pa dok mlađi dolaze radi zabave, stariji uživaju u ljekovitim svojstvima tople vode.
Mnogi ove termalne izvore na otvorenom koriste i tokom zime, a plaža Vrućica nije bez posjetilaca ni tokom noći, kada uglavnom dolaze mladi.
Udruženje "Eko kultura" već niz godina vodi brigu o ovom području. Kantar kaže da u ovom naselju ima oko desetak banja, od kojih su neke su iskorištene, neke nisu, a neke se nalaze u privatnim kućama.
Jedan od izvora na plaži Vrućica otkrili su članovi Udruženja, koji su ga očistili i stavili u funkciju. Za sad ovaj izvor nosi ime Rajska banja, ali predsjednik udruženja "Eko kultura" kaže da se razmatra i mogućnost da izvor nazovu Banjaluka.
"Za sada svi mogu da koriste tu banju, svima je slobodno, naš entuzijazam je u tome da prostor bude samoodrživ, da bude uredan i čist", kaže Kantar.
Prema njegovim riječima udruženje redovno čisti prostor od korova i smeća, a već duže vrijeme čiste dvilju deponiju koja se nalazi tik uz plažu.
"Nivelisali smo neke djelove terena, neki smo potporni zid napravili koji je bio razvalio Vrbas, rekonstruisali smo ovu banju Direkliju, uveli smo struju i vodu, a napisali smo projekat koji se zove Kolijevka Banjaluke", rekao je Kantar.
U planu detaljna analiza vode
U planu Udruženja je i da u dogledno vrijeme urade detaljnu analizu vode kako bi utvrdili njene karakteristike.
"Pošto je ta analiza dosta skupa, za sada nemamo dovoljno sredstava. Nadamo se u skorije vrijeme da ćemo uspijeti to uraditi", priča Kantar.
On naglašava da se ljekoviti termalni izvori spadaju u najljekovitije vode na ovim prostorima. Banja "Direklija" je kaže ljekovita za srčane bolesnike, banja "Šugavica" nekada je korištena za liječenje stoke, u slučaju kožnih oboljenja, a danas je koriste ljudi za očna i kožna oboljenja.
Prema riječima Kantara teperature vode na izvorima kreću se od 28 do 33 stepena Celzijusova.
"Kada je ljeto ovdje prodefiluje od 100 do 200 ljudi dnevno. Vjerujemo kada bi se uradila osnovna infrastruktura da ljudi mogu lakše prići banjama i da bude malo urednije mislimo da bi ovo bilo najatrktivnije mjesto u Banjaluci", kaže Kantar.
Inače, banje na plaži Vrućica zaštićeni su u sklopu graditeljske cjeline - Banje u mahali Ilidža u Gornjem Šeheru.
Ovu graditeljsku cjelinu osim njih čine i ostaci Ebinog hauza, Maslin hauz, banja u sastavu kuće Bisere Šeranić, tri banje sa termalnom vodom u kući Demirovića, Osmančevića banja, mjesto i ostaci banje Žbana.
