Kada kažemo Fidel Kastro rijetko ko pomisli na starca sa sijedom bradom. Pomisli se na ideju, na legendu koja još živi i na čovjeka koji je svojim djelima i stavovima postao simbol istrajnosti i prkosa SAD.
Fidel Kastro bio je komunistička ikona 20. vijeka i istorija će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola vijeka bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.
Osim što je povremeno pisao kolumne u kubanskim novinama Fidel Kastro je posljednjih godina svoga života zapravo bio u penziji.
Krhkog zdravlja, povukao se iz donošenja najvažnijih odluka, a državu je i praktično prepustio bratu. Posljednji put se pojavio u javnosti u aprilu na kongresu tamošnje komunističke partije kada je govorio o svojoj starosti, ali je izjavio i da je komunizam i dalje živ i da će kubanski narod "izaći kao pobjednik."
Rođen je 1926. godine na plantaži šećerne trske u blizini Birana, u siromašnoj provinciji Orijente. Vlasnik plantaže je bio njegov otac i čim je stasao počeo je da radi na njoj. Išao je u dvije jezuitske škole, a kasnije je upisao prava u Havani. Doktorirao je sa 24 godine.
Sa 26 godina, Fidel je htio da se kandiduje na planiranim izborima, ali je tadašnju vladu svrgnuo general Fulgensio Batista, te su izbori bili, naravno, otkazani. Na to je tada mladi Kastro uložio žalbu sudu navodeći da je Batista prekršio ustav, ali je sud tu žalbu u jako kratkom vremenskom roku odbio.
Fidel je još brže odbacio demokratiju i postao pristalica oružane revolucije, okupio grupu istomišljenika i napao kasarnu u kojoj je bio tadašnji diktator.
Napad je bio neuspješan i mladi Fidel je osuđen na 15 godina zatvora.
Odležavši nepune dvije godine, amnestiran je, odlazi prvo u SAD, zatim u Meksiko, gdje sa tamošnjim marksistom Če Gevarom osniva revolucionarni pokret po imenu “26. jul”.
Ono što mu nije uspjelo u prvom pokušaju, uspjelo mu je u drugom i u sljedećem udaru Batista je bio primoran da pobjegne sa Kube, a Kastro dolazi na vlast i tu počinju da se ispisuju stranice istorije. Fidelove istorije.
Po dužini vladavine je treći vladar na svijetu, poslije engleske kraljice i tajlandskog kralja. Vlasnik je Ginisovog rekorda za najduži govor održan u Ujedinjenim nacijama od 4 sata i 29 minuta.
Kubanski revolucionar, koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet decenija prkosio moćnom susjedu, bio je lošeg zdravlja posljednjih godina.
Teško je obolio 2006. godine, a vlast je predao dvije godine kasnije svom bratu Raulu Kastru, koji je i saopštio vijest o Fidelovoj smrti.
Kastro kaže da je preživio 634 atentata koja je uglavnom pripremala i organizovala CIA.
Pokušali su da ga smaknu otrovnim pilulama, cigarama, eksplozivom, hemijski zaraženim ronilačkim odijelom, pa čak i puderom kako bi mu opala brada, što bi umanjilo njegovu popularnost. Preživio je devet američkih predsjednika, sve njihove napade i sankcije.
Fidel Kastro se našao i na listi najvećeg ženskaroša svih vremena. Navodno je spavao sa čak 35.000 žena.
Kastro je tokom 40 godina svakodnevno spavao sa bar dvije različite žene, koje su njegovi ljudi pronalazili na sunčanim plažama Havane. Očevici tvrde da je svaki dan naručivao po jednu ženu za ručak i večeru, a često je imao ljubavnicu i za doručkom. Imao je osmoro djece.
