Izbori za savjete mjesnih zajednica su ponovo u modi.
Prošle nedjelje, u Srpskoj ulici u Banjaluci, iza jednog kafića, Momčilo Đukić poznatiji kao Đuka Banjaluka, popeo se na improvizovano postolje i držao kratki govor pred izbore za savjete mjesnih zajednica (MZ) u Banjaluci koji se održavaju u nedjelju, dok su ga snimali aktivisti SNSD.
Đuka je kandidat SNSD-a u MZ Centar 2.
Tim performansom ozvaničeno je da su izbori za MZ u žiži javnosti, prvi put nakon onih iz 2011. kada su organizovane grupe građana, neangažovanih u političkim strankama, pokušale da osvoje savjete MZ u nekim gradskim naseljima.
Tih pokušaja neće manjkati ni sada. Svoju sreću u svojoj MZ okušaće i aktivista Rekreativne zone Banjaluka, Goran Pivašević Piva koji je na "pravi" način spoznao šta su politički izbori kada su mu u par navrata poderali preizborni plakat u ulazu.
"Pokušao bih ideju inicijative građana upotrijebiti za poboljšanje značaja MZ Centar 2. Nemam nikakvog političkog iskustva na nivou mjesnih zajednica, ali imam iskustva na osnovu inicijative građana. Ali isto tako prije 3 godine su nam govorili 'nećete vi ništa moći sa Banj brdom, pustiće oni automobile', a danas Grad nas zove da sarađujemo. Mene lično zanima ko su ljudi u mjesnoj zajednici Centar 2 i čemu oni služe? Zato sam se i kandidovao kako bih aktivnije malo to istražio. A u budućnosti treba raditi na vraćanju povjerenja građana u mjesne zajednice . Ništa posebno ni ja ne znam, ali znam da se građani moraju udruživati, prvo na nivou zajednice etažnih vlasnika, pa onda i na nivou mjesnih zajednica," rekao je Pivašević za Mondo.
Sličnu motivaciju ima i Tihomir Dakić, kandidat liste "Srcem za Starčevicu."
"Kao aktivni građanin, ne samo u radu udruženja Centar za životnu sredinu, već i kao osoba koja dosta svog slobodnog vremena ne provodi u kladionici i kafani, smatram da svojim iskustvom i iskrenom željom da aktivno mijenjam društvo u kojem živim mogu dosta dobrog učiniti. Svakako ne mislim da ću raditi sam, već sa građanima i građankama koje ćemo animirati."
Dakić smatra da je aktivno učešće građana u svim političkim procesima jako bitno i da je ovo neka vrsta testa za građane i građanke, da li i koliko žele da se stanje mijenja. Kaže da su gradska uprava i političke partije zajedno uspjele da učine mjesne zajednice beznačajnim.
"Svakako, veliko je pitanje za koga će građani da glasaju i koji će građani izaći na glasanje. Partijska mašinerija je pokrenuta i to nije demokratija. Demokratija je kada izađe preko 60% građana i onda možete da vidite odnos „snaga“. Zato pozivamo sve građane da izađu na izbore i da glasaju srcem za Starčevicu. I ne samo to, već da se uključe aktivnije u radi mjesne zajednice, da se upoznaju sa budućim članovima i da zajedno sa njima pokreću i realizuju aktivnosti. Uloga svih institucija na svim nivoima je upravo onakva kakvom je učine građani i građanke," uvjeren je Dakić.
S druge strane, skeptični Dražen Milosavljević, koji bio član Savjeta MZ Starčevica kaže da svoje postojanje savjeti mjesnih zajednica ne mogu opravdati čak ni ako im gradske vlasti daju status pravnih lica i neka sredstva
"Ništa ne mijenja ako sutra damo na raspolaganje 50.000 KM Savjetu MZ Starčevica, 40.000 KM Savjetu MZ Lauš i sl. Čini mi se da se tako nešto najavljuje. Savjetima ne treba davati sredstva, već uvažiti infrastrukturne zahtjeve, oteti od administracije koja troši trećinu i dati za mostove, vrtiće, sport, kulturu, dodatno obrazovanje nezaposlenih, prevenciju masovnih bolesti," kaže Milosavljević za Mondo.
Ja sam budućnost, da li ti se svidjam pic.twitter.com/D7ElF8xvH0
— Nebojsha Šatara (@FrankoBegbi) 17. март 2017.
On misli da su se svi problemi u najvećoj MZ u Republici Srpskoj (Starčevica ima između 20 i 30 hiljada stanovnika) mogli riješiti sa 6,5 miliona KM, "novcem koji je bačen na SP u neolimpijskom raftingu."
"Smatrao sam da se konstantnim pritiskom građana može 'izboksovati' pravednija preraspodjela sredstava, da se udruživanjem građana može zaustaviti reketiranje od strane Toplane, jer smo tada plaćali energiju koju nismo dobijali, da ćemo se izboriti da infrastrukturni projekti u gradu, izgradnja mostova, škola, vrtića, reonskih pijaca budu na prvom mjestu, a ne neefikasna administracija," objašnjava ovaj stanovnik Starčevice.
Svi naši sagovornici redom su razočarani načinom na koji se grad odnosi prema mjesnim zajednicama,a u krug ulazi i Saša Lazič, odbornik u Skupštini grada i predsjednik Komisije za mjesne zajednice, nazive ulica i trgova.
"Mjesna zajednica i njen savjet bi trebali da imaju veću ulogu u zivotu grada, a sadašnja vlast je svela na minimum. Možda je to tako samo u MZ u kojima oni na zadnjim izborima nisu izašli kao pobjednici jer je i sam predsjednik lično je izrazio takvo razmišljanje krajem prošle godine. Poznajem mnoge mlade ljude koji su ili u još uvijek aktuelnim savjetima, ili su kandidati na predstojećim izborima, koji žele da rade volonterski, ali sve se to nekako završava kada dođe red na Grad da adekvatno odgovori. Najbolji primjer su liste prioriteta. Uglavnom, MZ bi morale da vrate svoj status i postanu u svakom smislu spona između građana, njihovih problema i grada," uvjeren je Lazić .
Veo ozbiljnosti nad izbore za savjete MZ, čiji uticaj je do sada bio tek u pisanju prijedloga prema gradskoj upravi, nametnut je i novim načinom izbora koji po svemu podsjeća na prave lokalne izbore: glasaće se na otvorenim listama poimenično za kandidate, kandidatske liste se već znaju, organizovani su i birački odbori za glasačka mjesta, a svaka mjesna zajednica je zasebna izborna jedinica. Građani koji su imali biračko pravo na dosadašnjim izborima, to pravo imaju i na izborima za savjete mjesnih zajednica.
Čak je i Igor Radojičić, predsjednik GO SNSD i gradonačelnik Banjaluke pisao na Fejsbuku da je "organizacija SNSD u pogonu za izbore savjeta mjesnih zajednica" uz slike sa radnih sastanaka. Saznajemo da su se i druge stranke dobro organizivale, a naređenja i direktive su shvaćene veoma ozbiljno.
Glasačka mjesta biće otvorena u nedjelju 19. marta, od 9.00 do 16.00 časova
